30. jul
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
30. jul (30.07) je 211. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (212. u prestupnoj godini) Do kraja godine ima još 154 dana.
Događaji[uredi]
| jul | ||||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
- 101. p. n. e. — Rimski konzul Gaj Marije je porazio Kimbre u bici kod Vercela i time na duže vreme otklonio opasnost od Germana.
- 1419 — Husiti, sledbenici pogubljenog češkog verskog reformatora Jana Husa, isprovocirani bacanjem kamenja na njihovu procesiju, upali su u Gradsku većnicu u Pragu i kroz prozor izbacili katoličke članove gradske uprave, zajedno s gradonačelnikom. To je bio početak husitskih ratova.
- 1930 — Urugvaj u Montevideu, pobedom u finalu Svetskog fudbalskog prvenstva, nad Argentinom 4:2, postao prvi svetski šampion u fudbalu.
- 1935 — U Ujedinjenom Kraljevstvu objavljena prva džepna knjiga, prema ideji Alena Lejna da napravi „knjigu koja će imati cenu kao 10 cigareta“. Prva knjiga bila „Arijel“ Andrea Moroa.
- 1941 — Na Livanjskom polju izvršena masovna ubistva Srba od strane hrvatskih ustaša. Više: Pokolj u Čelebiću, Donji Rujani.
- 1945 — Japanska podmornica I-58 je potopila američku krstaricu Indijanapolis, usmrtivši 883 mornara.
- 1971 —
- Američki vasionski brod „Apolo 15“ s kosmonautima Dejvidom Skotom i Džejmsom Irvinom spustio se na Mesec.
- U sudaru japanskog borbenog i putničkog aviona „boing 727“ poginule 162 osobe.
- 1974 — Turska, Grčka i Velika Britanija potpisale sporazum o prekidu vatre na Kipru.
- 1975 — U Helsinkiju počela Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji koja je okupila državnike 35 zemalja, uključujući lidere SSSR i SAD Leonida Brežnjeva i Džeralda Forda. Jugoslovensku delegaciju predvodio Josip Broz Tito. KEBS kasnije transformisan u Organizaciju za evropsku bezbednost i saradnju.
- 1980 — Pacifički arhipelag Novi Hebridi stekao nezavisnost pod nazivom Republika Vanuatu, posle 74 godine britansko-francuske uprave.
- 1989 — Radikalni članovi sovjetskog parlamenta formirali grupu za pritisak za brže reforme. Grupu vodili Boris Jeljcin i Andrej Zaharov.
- 1993 — Lideri bosanskih muslimana, Srba i Hrvata postigli, na mirovnim pregovorima u Ženevi, dogovor o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine kao saveza republika Republike Srpske, Herceg-Bosne i Republike Bosne. I pored dogovora, rat u Bosni nastavljen i trajao do decembra 1995, kada je u Dejtonu potpisan mirovni sporazum.
- 1997 —
- U eksplozijama bombi dva arapska bombaša-samoubice na prepunoj jerusalimskoj pijaci poginulo 18, povređeno najmanje 170 ljudi.
- SAD ukinule dvanaestogodišnju zabranu putovanja američkih građana u Liban pošto su dobile garancije vlade u Bejrutu da će učiniti sve da spreči terorizam.
- 1999 — Napuštajući obale Panamskog kanala posle gotovo jednog veka, SAD zvanično zatvorile „panamsku operaciju“.
- 2001 — Kanada prva država na svetu koja je, uprkos velikim protestima lekara, dozvolila teškim bolesnicima da uzgajaju marihuanu i koriste je za lečenje.
- 2002 — Za premijera Hrvatske ponovo izabran Ivica Račan.
- 2008 — Bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić izručen iz Beograda Haškom tribunalu.
Rođenja[uredi]
- 1511 — Đorđo Vazari italijanski slikar i arhitekta
- 1818 — Emili Bronte, engleska književnica irskog porekla
- 1862 — Nikolaj Judenič, ruski general
- 1863 — Henri Ford, američki inženjer († 1947)
- 1898 — Henri Mur, britanski vajar
- 1941 — Dragomir Stanojević, srpski kaskader († 2017)
- 1947 — Arnold Švarceneger, američki glumac i političar austrijskog porekla
- 1957 — Neri Pumpido, argentinski fudbaler i trener
- 1963 — Kris Malin, američki košarkaš i trener
- 1964 — Vivika A. Foks, američka glumica
- 1964 — Jirgen Klinsman, nemački fudbalski reprezentativac i trener
- 1969 — Gordan Petrić, srpski fudbaler i trener
- 1979 — Karlos Arojo, portorikanski košarkaš
- 1980 — Milorad Krivokapić, srpsko-mađarski rukometaš
- 1983 — Timur Dibirov, ruski rukometni reprezentativac
- 1983 — Kristijan Molinaro, italijanski fudbaler
- 1985 — Kris Gučioni, australijski teniser
Smrti[uredi]
- 1771 — Tomas Grej, engleski pesnik. (*1716)
- 1784 — Deni Didro, francuski filozof i pisac. (*1713)
- 1898 — Oto fon Bizmark, pruski kancelar i prvi kancelar ujedinjene Nemačke. (* 1815)
- 1912 — Mucuhito japanski car. (* 1852)
- 1944 — Nikolaj Nikolajevič Polikarpov, sovjetski konstruktor aviona
- 1929 — Pavle Marganović, jedan od sedam sekretara SKOJ-a
- 1994 — Ipče Ahmedovski, srpski pevač. (* 1966)
- 1996 — Klodet Kolber, zvezda holivudskih komedija. (* 1903)
- 2007 — Ingmar Bergman, švedski reditelj. (* 1918)
- 2010 — Nebojša Zubović, srpski glumac. (* 1959)
- 2018 — Risto Tubić, srpski filozof i prevodilac filozofskih dela. (* 1933)
Praznici i dani sećanja[uredi]
- Srpska pravoslavna crkva slavi Svetu velikomučenicu Marinu
- Vanautu - dan nezavisnosti
- Internacionalni dan močvara
- Svetski dan borbe protiv trgovine ljudima