Istorija
| Ovaj članak ili jedan njegov deo nema nikakve nezavisne i pouzdane izvore. Pomozite da se ovaj članak poboljša tako što ćete uneti odgovarajuće reference. Tekst koji ne sadrži reference može biti doveden u pitanje, a potom i uklonjen. |
Istorija ili povest je društvena i humanistička nauka koja se bavi proučavanjem ljudske prošlosti.
Čovek koji istražuje ljudsku istoriju je istoričar. Istorija je dobila ime po grčkoj reči historija što je značilo znanje stečeno raspitivanjem i slušanjem. Pojam historija kasnije su proširili na poznavanje prošlih događaja i, na kraju, na izlaganje zbivanja iz prošlosti. U ovom značenju reč historija prvi put srećemo kod Herodota iz Halikarnasa, koji se smatra „ocem istorije“. Zadatak istorije kao nauke jeste da na osnovu pouzdanih dokaza, do kojih se dolazi proučavanjem istorijskih izvora, tačno opiše i objasni razvoj ljudskog društva u prošlosti. Istorija treba da odgovori na pitanja: šta, gde, kada, kako i zašto.
Sadržaj |
Praistorija [uredi]
| Za više informacija pogledajte članak Praistorija |
Praistorija ili preistorija nije predmet proučavanja istoričara, već se njome bavi arheologija. Praistorija je period do pojave pisma. Datum koji označava kraj praistorije, dan kada su pisani izvori postali korisni akademski izvori, varira od regiona do regiona. U Egiptu je uglavnom prihvaćeno da se praistorija završava oko 3200. p. n. e. dok je kraj praistorije na Novoj Gvineji oko 1900. p. n. e.
Periodizacija istorije [uredi]
Postoji više periodizacija istorije, zavisno od istoričara ili istorijske škole. Nijedna od nije egzaktna, te se periodizacja koristi zavisno od date porebe ili predmeta proučavanja. Najuobičanija je:
- Stari vek - od pojave pisma, stari vek delimo prema kulturama čiji tragovi su ostali do danas (3.500. p. n. e. — 5. veka nove ere)
- srednji vek — posle pada Zapadnog rimskog carstva u Evropi počinje srednji vek. Uglavnom se deli na:
- Rani srednji vek (5. vek - 11. vek)
- Pozni srednji vek (11. vek - 15. vek)
- Novi vek (15. vek - 19. vek) započinje Kolumbovim otkrićem Amerike 1492. godine; u društvenim odnosima se postepeno pojavljuje kapitalizam. Završava se krajem 19. veka sa Drugom industrijskom revolucijom. Po nekim autorima traje do kraja Prvog svetskog rata 1918. godine.
- Savremeno doba — početak u rasponu (1870-1918)
Veliki istoričari [uredi]
Grčkog istoričara Herodota, koji je živeo u 5. veku p. n. e., nazivaju „ocem istorije“. On je prvi koji je težio prikupljanju svih relevantnih podatka o određenim prošlim događajima (takođe i podatke o stranim zemljama i narodima) do kojih je mogao doći, iz svih pristupačnih izvora. Upoređivao je razne izvore, kritički ih ocenjivao i nastojao dati što objektivniju sliku, suzdržavajući se od vrednosnih sudova („Ja ne sudim, samo izveštavam“). Ocem moderne istorije kao nauke smataju Leopolda Rankea.
Istorijski izvori [uredi]
Istorijski izvori mogu biti:
- materijalni (svi materijalni ostaci: hramovi, crkve, spomenici...)
- pisani (knjige, razni dokumenti, pisma (sve što je pisano na treskama)...)
- usmeni (priče s kolena na koleno - najmanje verodostojan)
- audio-vizuelni (tonski zapis i film - pojavljuje se krajem 19. veka)
Posebne istorije [uredi]
Svaka naučne disciplina ima svoju posebnu istoriju, te postoji Istorija Filozofije, biologije.....
Istorija područja ili naroda [uredi]
Istorija se može proučavati prema regiji ili narodu npr.:
Istorija pojedinih delatnosti [uredi]
Drugi mogući kriterijumi je istorija neke ljudske delatnosti:
- Istorija fizike
- Istorija prirodnih znanosti
- Istorija sociologije
- Istorija nauke i tehnologije
- Vojna istorija
- Geografska otkrića
Ostale istorijske teme [uredi]
Savremeno doba [uredi]
- Prvi svjetski rat
- Međuratni period
- Španski građanski rat
- Rađanje totalitarnih režima komunizma, nacizma, fašizma,
- Drugi svjetski rat
- Hladni rat
- NATO bombardovanje SRJ 1999.
Vidi još [uredi]
Spoljašnje veze [uredi]
Istorija na Projektu otvorenog direktorijuma
| Osnovne podoblasti društvenih nauka |
|---|
| Antropologija | Demografija | Ekonomija | Obrazovanje | Istorija | Lingvistika | |
| Rukovođenje | Političke nauke | Psihologija | Sociologija |