2. novembar
Appearance
(preusmereno sa 2. новембра)
2. novembar (2.11.) je 306. dan godine po gregorijanskom kalendaru (307. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 59 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
novembar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
- 1642 — Šveđani su u drugoj bici kod Brajtenfelda, u Tridesetogodišnjem ratu, pobedili austrijske carske trupe pod nadvojvodom Leopoldom, koji je izgubio najmanje 10.000 ljudi.
- 1687 — U pobuni janjičara u Carigradu, zbačen je sa vlasti turski sultan Muhamed IV, a na presto je došao njegov mlađi brat Sulejman II.
- 1721 — Posle ratova protiv Osmanskog carstva i Švedske, kojima je učvrstio Rusiju na Crnom moru i Baltiku, Petar Veliki je proglašen carem cele Rusije.
- 1785 — Londonski proizvođač kočija Lionel Lukin patentirao je prvi čamac za spasavanje.
- 1841 — Revoltirani britanskom okupacijom Kabula, Avganistanci su masakrirali 24 britanska oficira, što je izazvalo Drugi avganistanski rat.
- 1789 — U Francuskoj je konfiskovana imovina katoličke crkve, što je bio prvi težak udarac katoličkoj crkvi u njenoj istoriji.
- 1914 — Rusija je objavile rat Turskoj.
- 1917 — Britanski ministar inostranih poslova Artur Džejms Balfor objavio je Balforovu deklaraciju, o osnivanju jevrejske države u Palestini.
- 1920 — U SAD je nastala prva društvena radio stanica.
- 1930 — Hajle Selasije krunisan je za cara Etiopije.
- 1938 — Mađarska je anektirala južnu Slovačku, priključivši se rasparčavanju Čehoslovačke nakon potpisivanja Minhenskog sporazuma u septembru.
- 1949 — Za vreme konferencije okruglog stola priznata je nezavisnost Indonezije.
- 1953 — Pakistanski parlament je proglasio Islamsku republiku Pakistan.
- 1956 — Mađarska vlada je odbacila članstvo u Varšavskom paktu i zatražila pomoć Ujedinjenih nacija zbog napada sovjetskih trupa; SSSR je stavio veto u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija na zahtev zapadnih sila da se razmotri kriza u Mađarskoj.
- 1963 — Predsednik Južnog Vijetnama Ngo Din Zjem je ubijen u državnom udaru koji je izvela Armija Južnog Vijetnama.
- 1964 — U Saudijskoj Arabiji je svrgnut kralj Saud, a za novog kralja proglašen je princ Fejsal.
- 1978 — Dvojica sovjetskih kosmonauta - Jurij Romanenko i Georgij Grečko - vratila su se na Zemlju sa svemirske stanice "Saljut 6" nakon 139 dana i 14 časova, što je bio novi rekord boravka u vasioni.
- 1988 — Na Internetu se po prvi put u istoriji javio virus.
- 1994 — Više od 430 ljudi poginulo je u požaru posle eksplozije u velikom skladištu nafte blizu jednog sela u južnom Egiptu.
- 1995 — Vrhovni sud Argentine doneo je odluku o ekstradiciji nacističkog oficira Eriha Pribkea Italiji, gde je optužen za ratne zločine tokom Drugog svetskog rata.
- 1998 — Uragan Mič, koji je harao kroz Centralnu Ameriku sedam dana, izazvao je ogromna razaranja, posebno u Hondurasu i Nikaragvi, a najmanje 9.000 ljudi je poginulo.
- 1999 — Crna Gora je uvela nemačku marku kao paralelnu valutu uz jugoslovenski dinar.
- 2001 — Posle više od pola veka, u škole u Srbiji ponovo je uvedena veronauka.
- 2003 — Sveštenik Kenon V. Džin Robinson imenovan je za biskupa američke Episkopalne crkve, kao prvi sveštenik koji je javno priznao da je homoseksualac.
- 2004 — Džordž V. Buš pobedio na izborima za predsednika SAD protiv demokrate Džona Kerija.
- 2020 — U terorističkim napadima u Beču poginulo je pet osoba, dok je više od 17 njih ranjeno.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1755 — Marija Antoaneta, kraljica Francuske. (prem. 1793)[1]
- 1766 — Jozef Radecki, austrijski vojskovođa. (prem. 1822)
- 1777 — Alojzi Fortunat Žulkovski, poljski glumac. (prem. 1858)
- 1815 — Džordž Bul, engleski matematičar i filozof. (prem. 1864)
- 1838 — Nikola Spasić, srpski veletrgovac, dobrotvor i veliki zadužbinar. (prem. 1916)
- 1850 — Slavka Atanasijević, srpska pijanistkinja i kompozitorka. (prem. 1897)
- 1861 — Moris Blondel, francuski filozof. (prem. 1949)
- 1865 — Voren Harding, 29. predsednik SAD. (prem. 1923)
- 1868 — Jokojama Taikan, japanski slikar. (prem. 1958)
- 1879 — Valeri Slavek, poljski političar, trostruki premijer Poljske. (prem. 1939)
- 1890 — Moa Martinson, švedska spisateljica. (prem. 1964)[2]
- 1891 — Milan Budimir, srpski filolog. (prem. 1975)
- 1892 — Pal Abraham, pijanista, kompozitor, dirigent. (prem. 1960)[3]
- 1906 — Lukino Viskonti, italijanski reditelj i scenarista. (prem. 1976)
- 1910 — Bogdan Čiplić, srpski književnik, prevodilac i upravnik Srpskog narodnog pozorišta. (prem. 1989)[4]
- 1911 — Odiseas Elitis, grčki pesnik. (prem. 1996)
- 1913 — Bert Lankaster, američki glumac. (prem. 1994)
- 1917 — En Raderford, kanadsko-američka glumica. (prem. 2012)
- 1928 — Vladimir Beara, jugoslovenski fudbalski golman i fudbalski trener. (prem. 2014)
- 1929 — Ričard E. Tejlor, kanadski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1990). (prem. 2018)
- 1931 — Zvonko Marić, srpski fizičar i akademik. (prem. 2006)
- 1932 — Melvin Švarc, američki fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1988). (prem. 2006)
- 1934 — Ken Rouzvol, australijski teniser.[5]
- 1939 — Enriko Albertozi, italijanski fudbalski golman.
- 1941 — Ježi Osjatinjski, poljski političar. (prem. 2022)
- 1944 — Kit Emerson, engleski muzičar i kompozitor. (prem. 2016)
- 1945 — Teodor Atanacković, srpski naučnik, univerzitetski profesor i akademik.[6]
- 1946 — Đuzepe Sinopoli, italijanski dirigent i kompozitor. (prem. 2001)
- 1946 — Alan Džouns, australijski automobilista, vozač Formule 1.
- 1947 — Rajko Đurđević, srpski dramski pisac i novinar. (prem. 2022)
- 1950 — Ljubomir Ljubojević, srpski šahista.
- 1951 — Buč Tejlor, američki košarkaš.
- 1963 — Dragoljub Brnović, crnogorski fudbaler.
- 1964 — Predrag Savić, srpski književnik.
- 1965 — Nataša Mićić, srpska političarka.
- 1966 — Dejvid Švimer, američki glumac, reditelj i producent.
- 1974 — Neli, američki muzičar i glumac.
- 1976 — Tjeri Omeje, francuski rukometni golman.[7]
- 1980 — Dijego Lugano, urugvajski fudbaler.
- 1981 — Ketrin Izabel, kanadska glumica.
- 1981 — Tatjana Totmjanina, ruska klizačica.
- 1982 — Predrag Prokić, srpski biciklista.
- 1984 — Anastasija Karpova, ruska pevačica.
- 1985 — Demarkus Nelson, američko-srpski košarkaš.
- 1986 — Tijana Sretković, srpska pevačica.
- 1988 — Julija Gerges, nemačka teniserka.[8]
- 1989 — Stevan Jovetić, crnogorski fudbaler.
- 1989 — Tibor Plajs, nemački košarkaš.
- 1993 — Dražen Luburić, srpski odbojkaš.
- 2000 — Alfonso Dejvis, kanadski fudbaler
- 2001 — Lazar Pavlović, srpski fudbaler.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 472 — Olibrije, zapadnorimski car.
- 1647 — Pajsije Janjevac, srpski patrijarh. (rođ. otprilike 1542)
- 1802 — Šarl Lekler, francuski general. (rođ. 1772)
- 1887 — Alfred Domet, engleski pesnik, novozelandski političar. (rođ. 1811)
- 1905 — Albert fon Keliker, švajcarski anatomista, istoričar i embriolog. (rođ. 1817)
- 1915 — Vojislav Tankosić, major srpske vojske i četnički vojvoda. (rođ. 1880)
- 1923 — Stevan Aleksić jedan od najznačajnijih srpskih slikara s početka dvadesetog veka. (rođ. 1876)
- 1942 — Kitahara Hakušu, japanski pesnik. (rođ. 1885)
- 1945 — Petar Drapšin, general (rođ. 1914)
- 1950 — Džordž Bernard Šo, engleski dramaturg, kritičar i publicista. (rođ. 1856)
- 1960 — Dimitri Mitropulos, grčki dirigent. (rođ. 1896)
- 1963 — Ngo Din Zjem, predsednik Južnog Vijetnama. (rođ. 1901)
- 1966 — Peter Debije, holandski fizičar i hemičar, nosilac Nobelove nagrade iz 1936. godine. (rođ. 1884)
- 1977 — Hans Erih Nosak, nemački pisac. (rođ. 1901)
- 2014 — Zvonimir Balog, hrvatski dečji književnik. (rođ. 1932)[9]
- 2004 — Miroslav Dereta, izdavač. (rođ. 1948)
- 2014 — Veljko Kadijević, general JNA. (rođ. 1925)
- 2015 — Petar Lalović, srpski filmski reditelj (rođ. 1932)
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
- Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja
- Sveti velikomučenik Artemije Antiohijski
- Sveti pravedni Artemije Verkoljski
- Prepodobni Gerasim Novi;
- Rimokatolička crkva slavi -
Vidi još[uredi izvor]
Reference[uredi izvor]
- ^ „Marie-Antoinette | Facts, Biography, & French Revolution”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 22. 3. 2020.
- ^ Merriam-Webster's Encyclopedia of Literature. Springfield: Merriam-Webster. 1995. str. 739. ISBN 978-0-87779-042-6.
- ^ „ABRAHAM Pal”. snp.org.rs. Pristupljeno 18. 1. 2024.
- ^ „ČIPLIĆ Bogdan”. Enciklopedija Srpskog narodnog pozorišta. Pristupljeno 22. 1. 2024.
- ^ „Ken Rosewall | Biography, Titles, & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 5. 4. 2020.
- ^ „Biografija”. Fakultet tehničkih nauka. Pristupljeno 24. 1. 2024.
- ^ „Thierry Omeyer”. International Olympic Committee. Pristupljeno 27. 4. 2020.
- ^ „Julia Goerges”. ESPN.co.uk. Pristupljeno 5. 4. 2020.
- ^ „Balog, Zvonimir”. enciklopedija.hr. Pristupljeno 17. 1. 2022.