Pređi na sadržaj

Adil Zulfikarpašić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Adil-beg Zulfikarpašić
Datum rođenja(1921-12-23)23. decembar 1921.
Mesto rođenjaFočaKraljevina SHS
Datum smrti21. jul 2008.(2008-07-21) (86 god.)
Mesto smrtiSarajevoBosna i Hercegovina
Veb-sajtwww.bosnjackiinstitut.ba/home/sadrzaj/74

Adil-beg Zulfikarpašić (Foča, 23. decembar 1921Sarajevo, 21. jul 2008) bio je bošnjački ideolog i publicista.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je od oca Husein-bega, dugogodišnjeg gradonačelnika Foče i veleposednika, i majke Zahide (rođene Čengić).[1]

Osnovnu školu je završio u Foči, srednju školu u Sarajevu, studirao u Gracu, Beču i Friburgu. Završio je političke nauke i pravo. Od 1941. godine je učesnik u antifašističkom pokretu. Završio je rat kao potpukovnik. Bio je zamenik ministra trgovine u prvoj posleratnoj Vladi BiH.

Godine 1946, otišao je u emigraciju. Bio je predsednik Bošnjačkog liberalnog saveza. Takođe je bio urednik „Bosanskih pogleda“, koji su izlazili u Beču i Friburgu od 1960. do 1967. godine. Bio je saosnivač „Demokratske alternative”, i bio je član izvršnog odbora Liberalne internacionale. Bio je direktor i vlasnik kompanije Stamaco u Cirihu. 1988. je osnovao Bošnjački institut, koji je nastao kao plod njegovog dugogodišnjeg sakupljanja, klasifikovanja i sistematizovanja istorijske, književne, novinsko-publicističke, rukopisne, arhivsko-dokumentacijske i folklorne građe o Bosni i Hercegovini, kao i o susednim zemljama i njihovim narodima.

Vratio se u Bosnu marta 1990. i zajedno sa Alijom Izetbegovićem formirao Stranku demokratske akcije (SDA), čiji je bio potpredsednik. Razišao se sa SDA (septembar 1990) i osnovao Muslimansku bošnjačku organizaciju (MBO). Bio je osnivač, izdavač i vlasnik nedeljnika „Bosanski pogledi“ u Sarajevu (1991). U julu 1991. inicirao je Istorijski sporazum između Bošnjaka i Srba. Objavio je više zapaženih rasprava, eseja i članaka.

Kao istaknuta ličnost među Bošnjacima dao je brojne intervjue. Mnogi od njih su sabrani i objavljeni u zasebnim knjigama, kao sto su npr. Bosanski pogledi (London 1984), Bosanski Muslimani: čimbenik mira između Srba i Hrvata (Cirih 1986), Adil - članci i intervjui (Sarajevo 1991), Bošnjak – Adil Zulfikarpašić (Cirih 1994), Sudbina Bošnjaka (Beograd 1999). 1991. Bošnjački Institut je otvorio svoju podružnicu u Sarajevu, a u maju 2001. godine svečano je otvoren moderno i savremeno opremljen Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić u Sarajevu, u ulici Mula Mustafe Baseskije, 21. U tu zgradu su preneseni glavni fondovi Bošnjačkog instituta iz Ciriha: biblioteka, arhiva i galerija umetničkih slika.

Adil Zulfikarpašić je bio jedan od glavnih ideologa teorije o Bošnjacima, kako se Muslimani zvanično nazivaju od 1993. Tom teorijom negira se postojanje Hrvata i Srba u BiH uz tvrdnju da je nacionalna svesnost tih naroda produkt propagande susjednih zemalja u 19. veku. Zulfikarpašić je tvrdio da postoji kontinuitet bošnjačke nacije od srednjeg vijeka sa sopstvenim identitetom.

Adil-beg Zulfikarpašić do smrti živeo sa suprugom Tatjanom Zulfikarpašić (rođenom Nikšić) u Cirihu i Sarajevu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Umro Adil Zulfikarpašić — Sarajevo-x.com, Pristupljeno 28. 3. 2013.