13. decembar
(preusmereno sa 13.12.)
13. decembar (13.12.) je 347. dan godine po gregorijanskom kalendaru (348. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 18 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
decembar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
- 1545 — Tridentski koncil, koji je u maju 1542. sazvao papa Pavle III, počeo rad, Ekumenski koncil, na kojem je do kraja izgrađen status katoličke crkve kao dogmatske, protivreformacijske, militantne ustanove s papom-autokratom na čelu, s prekidima zasedao do 1563 — Na osnovu zaključka ovog skupa vođen protivreformacijski pokret koji je doveo do Tridesetogodišnjeg rata prokatoličkih i protestantskih snaga u Evropi, od 1618. do 1648.
- 1570 — Mirom u Šćećinu je okončan Severni sedmogodišnji rat, a Danska je priznala nezavisnost Švedske.
- 1642 — Holandski moreplovac Abel Tasman otkrio Novi Zeland, ali se nije iskrcao iz straha od ratobornih domorodaca, pa je zasluga za otkriće pripala Englezu Džejmsu Kuku, koji se 1769. iskrcao na jedno od novozelandskih ostrva.
- 1806 — Srpski ustanici u Prvom srpskom ustanku oslobodili beogradsku varoš i naterali Turke da se povuku u Beogradsku tvrđavu. Tvrđava je osvojena početkom 1807, a po slomu ustanka 1813. Turci su ponovo zauzeli Beograd.
- 1877 — Srpski kralj Milan Obrenović, na poziv Rusije, po drugi put objavio rat Otomanskom carstvu. U martu 1878. rat završen mirovnim sporazumom Rusije i Turske u San Stefanu, kojim je Rusija pokušala da ostvari premoć na jugu Balkana.
- 1921 — SAD, Velika Britanija, Francuska i Japan potpisali Vašingtonski ugovor o međusobnom poštovanju ostrvskih poseda u Pacifiku.
- 1937 —
- Japanske trupe okupirale kineski grad Nanking i u narednih šest sedmica pobile oko 200.000 Kineza, mahom civila, a krvoproliće ušlo u istoriju kao "silovanje Nankinga".
- Osnovana je državna indonežanska novinska agencija Antara.
- 1939 — U prvoj velikoj pomorskoj bici u Drugom svetskom ratu britanske krstarice "Ekseter", "Ajaks" i "Ahil" kod zaliva La Plata u Atlantskom okeanu teško oštetile i onesposobile nemački bojni brod "Graf Špe", koji je tokom gusarskog krstarenja u južnom Atlantiku i Indijskom okeanu prethodno potopio devet trgovačkih brodova.
- 1944 — Japanski avion napunjen eksplozivom, kojim je upravljao pilot-samoubica, u Drugom svetskom ratu udario u američku krstaricu "Nešvil" i usmrtio 133 člana posade.
- 1967 — Vojna hunta u Grčkoj sprečila kontraudar, a kralj Konstantin, primoran da napusti Grčku, pobegao s porodicom u Rim.
- 1978 — Fudbalski klub Partizan osvojio Srednjoevropski kup.
- 1981 — General Vojćeh Jaruzelski zaveo ratno stanje u Poljskoj, zabranjen rad nezavisnog sindikata "Solidarnost", a na hiljade sindikalnih aktivista pritvoreno.
- 1982 — U zemljotresu u Severnom Jemenu, u provinciji Damar, na stotinak kilometara jugoistočno od glavnog grada Sane, poginulo 3.000 ljudi.
- 1988 — U Kongu potpisan protokol Angole, Kube i Južne Afrike, uz posredovanje SSSR i SAD, kojim je otvoren put ka nezavisnosti Namibije i okončanju građanskog rata u Angoli, započetog 1975.
- 1991 — Bivše sovjetske republike Kazahstan, Kirgizija, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan odlučile da se priključe Zajednici Nezavisnih Država.
- 1996 — Kofi Anan izabran za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Sa obavljanjem ove dužnosti počeo 1. januara 1997.
- 2000 — Predsednik Rusije Vladimir Putin došao na Kubu u prvu posetu jednog ruskog državnika Fidelu Kastru od raspada SSSR 1991.
- 2001 — U samoubilačkom napadu ekstremista na zgradu indijskog parlamenta u Nju Delhiju ubijeno 13 osoba. Za napad osumnjičeni muslimanski separatisti koji se od 1989. bore protiv indijskih vlasti u Džamu i Kašmiru.
- 2002 — Na samitu u Kopenhagenu Evropska unija donela odluku o proširenju Unije za 10 država, a to su Poljska, Češka, Mađarska, Slovenija, Slovačka, Estonija, Letonija, Litvanija, Kipar i Malta, 1. maja 2004.
- 2003 — Američki vojnici su tokom operacije Crvena zora pronašli i zarobili bivšeg iračkog predsednika Sadama Huseina.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1553 — Anri IV, francuski kralj (1589—1610). (prem. 1610)
- 1797 — Hajnrih Hajne, nemački književnik. (prem. 1856)[1]
- 1810 — Nikanor Grujić, srpski pisac, pesnik, prevodilac, crkveni govornik i vladika. (prem. 1887)[2]
- 1887 — Đerđ Poja, mađarski matematičar. (prem. 1985)[3]
- 1902 — Talkot Parsons, američki sociolog. (prem. 1979)
- 1912 — Dušan Antonijević, jugoslovenski i srpski filmski i pozorišni glumac. (prem. 1986)[4]
- 1923 — Filip Voren Anderson, američki fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1977). (prem. 2020)[5]
- 1925 — Dik van Dajk, američki glumac, komičar, pisac, pevač i plesač.[6]
- 1929 — Kristofer Plamer, kanadski glumac. (prem. 2021) [7]
- 1933 — Džek Hiršman, američki pesnik i društveni aktivista. (prem. 2021)
- 1947 — Era Ojdanić, srpski pevač.[8]
- 1949 — Aleksandar Tijanić, srpski novinar. (prem. 2013)
- 1957 — Stiv Busemi, američki glumac, reditelj, scenarista i producent.[9]
- 1966 — Jurij Zdovc, slovenački košarkaš i košarkaški trener.[10]
- 1967 — Džejmi Foks, američki glumac, muzičar, muzički producent i komičar.[11]
- 1975 — Tom Delong, američki muzičar, pisac, glumac, reditelj, scenarista i muzički i filmski producent.
- 1978 — Nikola Vujović, srpski glumac.
- 1981 — Ejmi Li, američka muzičarka, najpoznatija kao suosnivačica i pevačica grupe Evanescence.[12]
- 1984 — Santi Kazorla, španski fudbaler.[13]
- 1989 — Stefan Birčević, srpski košarkaš.[14][15]
- 1989 — Mikel Landa, španski biciklista.[16]
- 1989 — Tejlor Svift, američka muzičarka, muzička producentkinja i glumica.[17]
- 1993 — Danijela Kolins, američka teniserka.
- 1998 — Osman Bukari, ganski fudbaler.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 1204 — Mojsije Majmonid srednjovekovni jevrejski filozof, teolog, matematičar, astronom i lekar. (rođ. 1135)[18]
- 1784 — Samjuel Džonson, engleski pesnik i leksikograf. (rođ. 1709)[19]
- 1881 — August Šenoa, hrvatski pisac. (rođ. 1838)[20]
- 1908 — Elodija Loton, britanska publicistkinja i prevodilac. (rođ. 1825)[21]
- 1931 — Đorđe Magarašević, srpski profesor, filolog i književni istoričar. (rođ. 1857)[22]
- 1992 — Aleksandar Tirnanić, srpski i jugoslovenski fudbaler. (rođ. 1910)[23]
- 1999 — Stane Dolanc, slovenački političar. (rođ. 1925)[24]
- 2003 — Hans Hoter, austrijski operski pevač nemačkog porekla. (rođ. 1909)
- 2010 — Ričard Holbruk, američki diplomata. (rođ. 1941)[25]
- 2018 — Božidar Stošić, jugoslovenski i srpski glumac. (rođ. 1937)[26][27]
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
- Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja
Vidi još[uredi izvor]
- ^ „Heinrich Heine | German author”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 231.
- ^ „George Pólya - Biography”. Maths History (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „ANTONIJEVIĆ Dušan”. snp.org.rs. Pristupljeno 19. 1. 2024.
- ^ „Philip W. Anderson | Biography, Nobel Prize, & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Dick Van Dyke | Biography, TV Show, Films, & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Christopher Plummer | Biography, Movies, & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Era Ojdanić Biografija”. Biografija.org (na jeziku: srpski). 2015-12-08. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Steve Buscemi - Rotten Tomatoes”. www.rottentomatoes.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „ZDOVC, JURE - Welcome to EUROLEAGUE BASKETBALL”. www.euroleague.net. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Jamie Foxx | Biography, TV Shows, Movies, & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Amy Lynn Hartzler”. www.listal.com. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Santi Cazorla”. Nyon, Switzerland: UEFA. Pristupljeno 16. 1. 2021.
- ^ „BIRCEVIC, STEFAN - Welcome to EUROLEAGUE BASKETBALL”. www.euroleague.net. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ j.t.d, ABA liga. „Stefan Birčević > Player : ABA League”. ABA Liga (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ Archives, Cycling. „Mikel Landa Meana”. www.cyclingarchives.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ Rothman, Michael (18. 8. 2014). „Taylor Swift Explains Meaning Behind Cover of New Album '1989'”. Manhattan: ABC News Network. Pristupljeno 16. 1. 2021.
- ^ „Moses Maimonides | Biography, Philosophy, & Teachings”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Samuel Johnson | Biography, Dictionary, Quotes, & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „August Šenoa | Croatian writer”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Elodie Lawton”.
- ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 446.
- ^ Admin (2010-01-22). „Tirnanić Aleksandar”. reprezentacija.rs (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „1999/12/15 01:43 Umro čuvar tajni”. www.aimpress.ch. Arhivirano iz originala 23. 08. 2014. g. Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Richard Holbrooke | American diplomat”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-29.
- ^ „Preminuo legendarni glumac Bole Stošić”. Mondo Portal (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-02-04.
- ^ „Preminuo glumac Božidar Stošić u 82. godini”. Avaz.ba (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2021-02-04.