Geografija Srbije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Geografija Srbije
KontinentEvropa
RegionJužna Evropa
Koordinate44° 50′ N 20° 28′ E / 44.833° S; 20.467° I / 44.833; 20.467
Površina88.361 km² (111.)
 — kopno %
 — voda %
GraniceMađarska
Rumunija
Bugarska
Severna Makedonija
Albanija
Crna Gora
Hrvatska
Bosna i Hercegovina
Najviša tačkaVelika Rudoka, Šar planina
2.658 m
Geografski regioni Srbije
Geografski regioni Srbije

Srbija je suverena država koja se nalazi na raskrsnici puteva srednje i jugoistočne Evrope, pokrivajući krajnje južne delove Panonske nizije (Vojvodina, regija srednje Evrope) i Balkana. Srbija se graniči sa Bosnom i Hercegovinom (entitetom Republika Srpska), Bugarskom, Hrvatskom, Mađarskom, Republikom Severnom Makedonijom, Crnom Gorom, Rumunijom i Albanijom. Ona je kontinentalna zemlja. Dunav pruža brodski pristup unutrašnjoj Evropi i Crnom moru.

Granice[uredi | uredi izvor]

Granice Srbije su ukupne dužine od 2.351,8 km, od čega sa Rumunijom (546,5 km), Hrvatskom (259 km), Mađarskom (174,7 km), Bugarskom (357,1 km), Albanijom (150 km), Republikom Severnom Makedonijom (252 km), Bosnom i Hercegovinom (BiH, 363 km) i Crnom Gorom (249,5 km).

Granica sa Mađarskom[uredi | uredi izvor]

Granica sa Mađarskom je veštačka i otvorena. Dugačka je 174,7 km. Granični prelazi su Bački Breg (drumski) Horgoš (drumski i železnički), Kelebija (drumski i železnički), Bezdan (rečni, na Dunavu), Kanjiža (rečni, na Tisi) i Đala (drumski)

Granica sa Rumunijom[uredi | uredi izvor]

Granica sa Rumunijom je kombinovana (prirodno-veštačka), neetnička je i otvorena. Dugačka je 547,9 km, od čega na Dunavu 230 kilometara. Granični prelazi su: Srpska Crnja (drumski), Jaša Tomić (drumski), Vatin (drumski i železnički), Kaluđerovo (drumski), Đerdap (drumski), Veliko Gradište (rečni), Donji Milanovac (rečni), Usije (rečni), Prahovo (rečni), Nakovo (drumski).

Granica sa Bugarskom[uredi | uredi izvor]

Granica prema Bugarskoj je dugačka 360 kilometara. Granični prelazi su: Mokranje (drumski), Vrška Čuka (drumski), Gradina (drumski i železnički) Strezimirovci (drumski), Ribarci (drumski). Deo granice sa Bugarskom je Stara planina.

Granica sa Severnom Makedonijom[uredi | uredi izvor]

Granica Srbije sa Severnom Makedonijom je kombinovana (prirodno-veštačka). Dugačka je 273 kilometra i proteže se od tromeđe kod sela Žeravino do planinskog vrha kod sela Restelica. Drumski granični prelazi su: Goleš, Prohor Pčinjski, Preševo, Đeneral Janković i Globočica. Železnički prelazi su: Preševo i Đeneral Janković.

Granica sa Albanijom[uredi | uredi izvor]

Granica sa Albanijom je duga 111 kilometara i pruža se od tromeđe Srbije, Severne Makedonije i Albanije kod mesta Restelica do tromeđe Srbije, Crne Gore i Albanije na planini Bogićevici (2.092 mnv). Ovo je najkraća državna granica Srbije i na njoj postoje dva drumska prelaza: Ćafa Prušit (kod Đakovice) i Vrbnica (kod Prizrena). Granica prema Albaniji od 10. juna 1999. nije pod kontrolom Republike Srbije, iako Rezolucija 1244 predviđa da srpsko osoblje zadrži kontrolu nad ključnim graničnim prelazima.

Granica sa Crnom Gorom[uredi | uredi izvor]

Granica prema Crnoj Gori je kombinovana (prirodno-veštačka) i proteže se od kote Tromeđa na Prokletijama do kote iznad sela Dekare, na planini Javorje, u dužini od 244 км. Drumski granični prelazi se nalaze na putevima: Jabuka – Ranče, Gostun – Konatar, Vuča – Vuča, Mehov Krš – Dračenovac, Kula – Rožaje, Čakor – Čakor, Čemerno – Čemerno. Železnička pruga Beograd - Bar preseca granicu kod Gostuna.

Granica sa Bosnom i Hercegovinom[uredi | uredi izvor]

Granica sa Bosnom i Hercegovinom se proteže od kote iznad sela Dekare, na planini Javorje do tromeđe BiH, Srbije i Hrvatske kod sela Jamene. Granica je dugačka 383 kilometra, od čega je 228 km na rekama Drini i Savi. Drumski prelazi su: Jamena, Sremska Rača, Badovinci (Pavlovića most), Trbušnica, Mali Zvornik, Ljubovija, Bajina Bašta, Uvac, Kotroman. Železnički granični prelazi su: Sremska Rača (pruga Šid - Bijeljina), Brasina (pruga Loznica - Zvornik) i Priboj (pruga Beograd - Bar).

Granica sa Hrvatskom[uredi | uredi izvor]

Granica Srbije i Hrvatske je duga 259 kilometara, od toga 138 kilometara je na rekama Dunavu i Bosutu. Proteže se od tromeđe BiH-Srbija-Hrvatska, 6 km uzvodno od sela Jamene do tromeđe Srbija-Hrvatska- Mađarska kod Bezdana. Granični prelazi su: Batrovci (drumski), Šid (drumski i železnički), Sot (drumski), Neštin (drumski), Ljuba (drumski), Bačka Palanka (drumski), Bogojevo (drumski i železnički), Apatin (vodeni) i Bezdan (drumski i vodeni).

Reljef[uredi | uredi izvor]

Na severu Srbije se nalazi plodna Panonska nizija. Kroz nju protiču reke Tisa i Dunav, koji se sreće sa Savom kod Beograda. Jedine planine u ravnoj Vojvodini su Fruška gora (Crveni Čot 539m) u Sremu između Save i Dunava i Vršačke planine (Gudurički vrh 639 m) koje su početak Karpata.

Južno od linije Sava-Dunav se nalazi pobrđe Šumadije. Prema jugu brda prelaze u planine. Na krajnjem jugozapadu (Prokletije i Šar-planina) i na istoku (Stara planina) planinski vrhovi dostižu preko 2000 m (ponekad i 2500m). Najviši vrh Srbije je Đeravica, visok 2656 m, na tromeđi Srbije, Crne Gore i Albanije. Planine Srbije se mogu proći kroz brojne klisure. Jedna od njih je Đerdapska klisura na Dunavu, koja je usečena kroz Karpatske planine. Najniža tačka Srbije je ušće Timoka u Dunav i iznosi 28 m. Vertikalna raščlanjenost reljefa u Srbiji iznosi 2626 m.

Planinski reljef Srbije objašnjava pojavu mnogih kanjona, klisura i pećina (Resavska pećina, Ceremošnja, Risovača...), a dodatnu lepotu obezbeđuje bogatstvo izuzetno očuvanih šuma u čijem sastavu ima mnogo endemskih vrsta, te bogatstvo voda, potoka, izvora, pašnjaka, itd.

Planine[uredi | uredi izvor]

Najveći deo teritorije Srbije zauzimaju planine, koje čine planinsku regiju. Ona se proteže od Panonskog pobrđa na severu do crnogorske, albanske i Severnomakedonske granice na jugu. Od zapada ka istoku proteže se od bosansko-hercegovačke do bugarske granice.

Planine Srbije se dele na:

Najviši vrhovi Srbije su:

Vrh Visina Planina
Velika Rudoka 2.658 m Šar planina
Đeravica 2.656 m Prokletije
Crni Vrh 2.585 m Šar planina
Gusam 2.539 m Prokletije
Bogdaš 2.533 m Prokletije
Žuti Kamen 2.522 m Prokletije
Ljuboten 2.498 m Šar planina
Veternik 2.461 m Koprivnik
Crni Krš 2.426 m Prokletije
Hajla 2.403 m Hajla

Paleovulkanski reljef[uredi | uredi izvor]

U Srbiji danas nema aktivnih vulkanskih pojava. Najmlađi vulkanizam završio se krajem tercijera odnosno početkom pleistocena. O ovom vulkanizmu možemo da govorimo na osnovu ogromnih masa eruptivnih stena i piroklastičnog materijala. Reljef formiran aktivnošću ovog vulkanizma je gotovo potpuno uništen erozijom te se o njemu može govoriti samo na osnovu zaostalih fragmenata.

Najznačajnije oblasti tercijernog vulkanizma su: Kosovsko-kopaoničko-rudnička, Crnorečka i Južno-moravska. Stari vulkani javljaju se oko Kosovske kotline. To su Zvečan, koji je izgrađen od riolita i riolitskih tufova, odnosno Mrkonjski vis i Veletin izgrađeni od trahita. Veliki izlivi riolita javljaju u dolini Ibra, oko Raške. Tu se u reljefu zapažaju kupasta uzvišenja. Kod Novog Pazara nalazi se krater Đurđevih stupova. Kupastih uzvišenja ima i na Rogozni a među njima ističe se kupa Jelač grad (1268 m). Paleovulkanski, andezitski i dacitski tereni javljaju se i oko Ješevca i Treske, u blizini Gornjeg Milanovca. Morfološki izrazita paleovulkanska kupa izdiže se iznad sela Rudnik. Ova kupa nosi naziv Ostrovica a izgrađena je od dacita.

Oblast paleovulkanskog reljefa u Crnorečkoj kotlini (sliv Crnog Timoka) veoma je morfološki izrazita. Ogromne mase andezita i dacita izlivene su u prostranoj potolini između planina Starice, Kučaja, Rtnja i Tupižnice. Ova oblast naziva se ’’Veliki Timočki andezitski masiv’’ Istočne Srbije. Tokom gornje krede ovaj prostor bio je zahvaćen intenzivnim vulkanizmom, koji je tada imao karakter submarinskih erupcija. Vulkanska aktivnost završena je pre srednjeg miocena. U reljefu ove oblasti preovladavaju kupasta uzvišenja koja su poređana u nizove. Jovan Cvijić izdvojio je tri niza vulkanskih kupa: Prvulove čuke, Strahinove čuke i niz Tilva Njagre. Nizovi imaju pravac pružanja ssz-jji i stiču se u planinskom masivu Crnog vrha koji je izgrađen od andezita. Od nizova kupa izdvajaju se bočne kose koje čine utisak sporednih kratera. Takva je Medžinova čuka iznad Brestovačke banje. Čuka Lužuko predstavlja kompleks andezitskih glavica.

Paleovulkanska kupa Tilva Njagra je najbolje izražena, u morfološkom pogledu, u čitavoj eruptivnoj oblasti. Ona ima očuvanu formu pravog vulkana i bočnu, parazitsku kupu (Tilva Mika).

U slivu Zlotske reke, između sela Zlota i Brestovačke banje, nalazi se čitav niz paleovulkanskih kupa. Najizrazitije su Kumastakan (južno od Crnog vrha) i Kršte Satuli (kod Zlota). Na jugu od Crnog vrha javlja se čitav niz manjih paleovulkanskih kupa: Kraku Ilijon, Ruđina Galonji, Remecova čuka, Deveselj, Skorušuluj, Prvulovo brdo, Savački kamen itd.

Andezitskih kupa ima na prostoru severno od Crnog vrha ali i južno, osobito na Ježevici, između Rtnja i Tupižnice.

U vranjskom Pomoravlju nalaze paleovulkanske kupe Oblik i Grot.[1]

Kraški reljef[uredi | uredi izvor]

Najduže pećine i pećinski sistemi u Srbiji
naziv lokacija dužina (m)
Lazareva pećina Kučaj, Zlot 9 818
Ušački pećinski sistem Peštersko polje 6 185
Cerjanska pećina Cerje 6 025
Bogovinska pećina Južni Kučaj, Boljevac 5 842
Samar Kopajkošara 3 829

Najduža pećina na teritoriji Srbije je Lazareva pećina u blizini Zlota sa dužinom od 9 818 metara. Slede je Ušački pećinski sistem u blizini Sjenice i Cerjanska pećina kod sela Cerja.[2]

Hidrološke odlike[uredi | uredi izvor]

Reke[uredi | uredi izvor]

Reke Srbije pripadaju basenima Crnog, Jadranskog i Egejskog mora. Tri su plovne: Dunav, Sava i Tisa. Najduža reka je Dunav koji kroz Srbiju teče 588 km, od svojih 2.857 km ukupnog toka. Dunavski basen otvaranjem kanala Rajna—Majna—Dunav (1992) povezuje Severno more sa Crnim morem.

Reka Dužina u Srbiji Ukupna dužina
Dunav 588 km 2783 km
Zapadna Morava 308 km 308 km
Južna Morava 295 km 295 km
Ibar 272 km 272 km
Drina 220 km 346 km
Sava 206 km 945 km
Timok 202 km 202 km
Velika Morava 185 km 185 km
Tisa 168 km 966 km
Nišava 151 km 218 km
Tamiš 118 km 359 km
Begej 75 km 244 km
Lim 68 km 220 km

Jezera[uredi | uredi izvor]

Jezero Površina
km²
Nadmorska visina
m
Najveća dubina
m
Zapremina vode
mil m³
Đerdapsko 253 69,5 92 5000
Vlasinsko (na Vlasini) 16 1 213 22 165
Perućačko (na Drini) 12,4 290 70 340
Gazivode 11,9 692,7 105 370
Zvorničko (na Drini) 8,1 140 28 42
Zlatarsko (na Uvcu) 7,2 880 75 250
Potpećko (na Limu) 7,0 437 40 43
Palićko 5,6 101 3,5 11
Belo 4,8 75 2,5 7

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Petrović D., Manojlović P., (2003): Geomorfologija, Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.
  2. ^ „NAJDUŽE PEĆINE I JAME U SRBIJI”. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]