Jaša Prodanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jaša Prodanović
Lični podaci
Puno imeJakov Prodanović
Datum rođenja(1867-04-23)23. april 1867.
Mesto rođenjaČačak, Kneževina Srbija
Datum smrti1. jun 1948.(1948-06-01) (81 god.)
Mesto smrtiBeograd, NR Srbija, FNR Jugoslavija
Porodica
DecaBora Prodanović
Politička karijera
Politička
stranka
Jugoslovenska demokratska stranka
Jugoslovenska republikanska stranka

Jakov Prodanović (Čačak, 23. april 1867Beograd, 1. jun 1948) bio je srpski političar, publicista i književnik.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 23. aprila 1867. godine. Maturirao je u Prvoj beogradskoj gimnaziji, u generaciji sa Jovanom Cvijićem, Mihailom Petrovićem Alasom, Vasilijem Simićem i drugim znamenitim ličnostima, o čemu je napisan roman i snimljen TV-film „Šešir profesora Koste Vujića“.

Spomen-bista Jaši Prodanoviću na Kalemegdanu.

Bio je ministar prosvete u Vladi Kraljevine Srbije, kao član Samostalne radikalne stranke. Godine 1910. kao ministar narodne privrede sproveo kroz Narodnu skupštinu Zakon o radnjama, kojim su stvorene radničke i druge komore, i uvedeno zaštitno radničko zakonodavstvo. Godine 1919. bio je jedan od osnivača Jugoslovenske demokratske stranke, a već iste godine zajedno sa Ljubom Stojanovićem, izdvaja iz nje Republikansku stranku, oko razlaza po pitanju državnog uređenja - demokrate su priznavale monarhiju kao faktičku realnost, dok su se republikanci čvrsto zalagali za promenu državnog uređenja u Republiku. Zalagao se za federalističko uređenje i suprotstavio se diktaturi kralja Aleksandra Karađorđevića.

Marta 1945. godine izabran je za ministra za Srbiju u Privremenoj vladi Demokratske Federativne Jugoslavije, a posle je bio potpredsednik Vlade Federativne Narodne Republike Jugoslavije.

Godine 1890. uređivao je „Narodnu misao“; zatim "Borbu"[2] (od 1. oktobra 1902) glasilo samostalnih radikala, od 1903. do 1912. „Odjek“, od 1921. do 1923. „Glasnik Profesorskog društva“; pisao je političke brošure, priredio dve antologije narodnih pesama i pripovedaka, celokupna dela Jovana Jovanovića Zmaja, Jovana Ilića, Svetislava Vulovića i Laze Lazarevića. Bio je član osnivačkog i redakcionog odbora „Dela“ i „Srpskog književnog glasnika“ i sarađivao u svim znatnijim književnim i političkim listovima. Pisao je za „Republiku”, koju je policija više puta zabranjivala a i on je optužen za uvredu kralja na osnovu jednog teksta, ali ga je sud oslobodio u februaru 1924.[3]

Od februara 1936. bio je dopisni, a od 1948. godine redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti.

Umro je 1. juna 1948. godine. Njegov sin je bio advokat Bora Prodanović.

Poznatija dela[uredi | uredi izvor]

  • Ustavni razvitak i ustavne borbe u Srbiji
  • Vuk Karadžić i Miloš Obrenović
  • Naši i strani
  • Naša narodna književnost
  • Istorija političkih stranaka i struja u Srbiji

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 670—671. 
  2. ^ "Male novine", Beograd 1902. godine
  3. ^ "Politika", 17. feb. 1924, str. 5

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]