Misterija Elčea
Misterija Elčea | |
---|---|
Nematerijalno kulturno nasleđe | |
Region | Španija |
Svetska baština Uneska | |
Lista upisa | Unesko |
Unesko oznaka | Reprezentativna lista nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva |
Datum upisa | 2008. (3. sednica) |
Lokacija upisa | 00018 |
Misterija Elčea (katal. Misteri d'Elx) je crkvena drama grada Elčea. To je sveta muzička drama o smrti, vaznesenju i krunisanju Presvete Bogorodice. Od sredine 15. veka izvodi se svake godine 14. i 15. avgusta u bazilici Svete Marije u gradu Elče.
Unesko ga je 2001. proglasio remek-delom usmenog i nematerijalnog nasleđa čovečanstva, a 2008. upisao ga na svoju reprezentativnu listu.[1]
Poreklo[uredi | uredi izvor]
Poreklo Misterije Elčea još uvek nije tačno utvrđeno zbog nedostatka tačnosti u dokumentima. Postoje dve lokalne tradicije u vezi njenog nastanka. Jedna od njih povezuje njeno stvaranje sa osvajanjem Elčea od strane kralja Đauma I od Aragona 1265. godine. Drugo legendarno predanje daje Misteriji čudesno poreklo i povezuje je sa pojavom ili „Dolaskom“ slike Bogorodice od Elčea 29. decembra 1370. godine. Tada je Konsueta (libreto) nađena, pored lika Marije, u drvenom kovčegu koji plutao po vodama Sredozemnog mora, na obližnjoj plaži.[2]
Prvi dokaz o tekstu je kopija napravljena u sedamnaestom veku. Trenutno najstarija kopija je iz 1709. godine.
Opis drame[uredi | uredi izvor]
Ova predstava, koja se u potpunosti peva, sastoji se od dva čina. Tekstovi su na valensijskom, lokalnom obliku katalonskog, sa određenim delovima na latinskom. Scena ima dva nivoa: horizontalnu „zemaljsku” scenu i vertikalnu „nebesku” scenu, karakterističnu za srednjovekovnu misteriju. Drevna vazdušna mašinerija se koristi za poboljšanje spektakla pomoću specijalnih efekata.
Prvi čin (La Vespra) odigrava se 14. a drugi čin (La Festa) 15. avgusta. U njima se prikazuju smrt i krunisanje Bogorodice u nizu scena i povezanih slika: Marijina smrt, noćna procesija koju prati stotine učesnika sa svećama, jutarnja procesija, popodnevna pogrebna povorka ulicama Elčea, sahrane, Uspenje i krunisanje u bazilici.[1]
Značaj[uredi | uredi izvor]
Ova tradicija koja privlači celokupno stanovništvo grada je usko povezana sa kulturnim i jezičkim identitetom stanovnika regiona. Misterija Elčea je 1931. godine proglašena za „Nacionalni spomenik“ i zaštićena je i sa nekoliko zakona koji imaju za cilj očuvanje kulturnog nasleđa.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Mystery play of Elche”. unesco.org. Pristupljeno 21. 6. 2022.
- ^ „History”. misteridelx.com. Pristupljeno 21. 6. 2022.