19. vek
Iz projekta Википедија
| Vekovi: | 18. vek - 19. vek - 20. vek | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Decenije: | 1800e 1810e 1820e 1830e 1840e 1850e 1860e 1870e 1880e 1890e | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
19. vek je počeo 1. januara 1801. i završio se 31. decembra 1900.
Sadržaj |
[uredi] Događaji
- Ukinuto ropstvo u većini zapadnih zemalja.
- Nastavlja se propadanje Osmanskog carstva: nezavisnost Grčke, Srbije, Crne Gore, Rumunije, Bugarske.
- Borba za nezavisnost Latinske Amerike dovode do stvaranja nezavisnih država na teritoriji bivše španske i portugalske imperije u Latinskoj Americi.
- Američko-meksički rat i Američki građanski rat, širenje SAD prema zapadu.
- Početak industrijalizacije, prvo u Engleskoj, kasnije i u kontinentalnoj Evropi kao i u Severnoj Americi.
- Ujedinjenje Nemačke i Italije.
- Novi sistem austrijskog kraljevstva i veća samostalnost Mađara unutar Austro-Ugarske
- Evropsko naseljavanje Australije i početak kolonijalizacije Afrike. Kolonizacije nekih delova Azije (Indija, Sibir, jugoistočna Azija).
[uredi] 1800e
- 1800: udruženje hirurga Engleske je kraljevskim dekretom proglašeno za Kraljevski hirurški koledž Engleske.
- 1800: početak drugog američkog velikog buđenja.
- 1801: Kraljevina Velika Britanija i Kraljevina Irska se spajaju da bi oformili Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske.
- 1801: Maharadža Randžit Sing krunisan kao kralj Imperije Sik u Pendžabu.
- 1801–15: Berberski rat između SAD i berberskih država.
- 1803: Kupovina Luzijane i početak širenja SAD prema Pacifiku.
- 1803: Prva Saudijska Država pokorava Meku prilikom čeka bivaju uništena razna svetilišta.
- 1804: Hatit stiče nezavisnost i postaje prva crnačka republika.
- 1804: Franjo I osniva Autrijsko carstvo.
- 1804–10: Fulanski rat u Nigeriji.
- 1804–13: Prvi srpski ustanak.
- 1805–48: Muhamed Ali od Egipta modernizuje Egipat.
- 1806: Sveto-rimsko carstvo prestaje da postoji odlukom Lunevilskog mira.
- 1807: Kraljevina Velika Britanija proglašava trgovinu robljem nezakonitom.
- 1808–09: Rusija preuzima Finksu od Švedske u Finskom ratu.
- 1808–14: Španska gerila u španskom ratu za nezavisnost.
- 1809: Napoleon rasformirao Tevtonski red.
[uredi] 1810e
- 1810: Osnovan Berlinski univerzitet, prvi svetski istraživački univerzitet. Među njegovim studentima bili su Hegel, Marks, i Bizmark. Ova reforma Nemačkog Univerziteta se pokazala toliko uspešnom da je model praćen širom sveta.
- 1810–20e: Većina latinoameričkih kolonija se oslobodila vladavine Španske Imperije i Portugalske Imperije nakon Meksičkog rata za nezavisnost i Južnoameričkog rata za nezavisnost.
- 1812: Napoleonova invazija na Rusiju je prekratnica u Napoleonovim ratovima.
- 1812–15: Anglo-američki rat između SAD i Ujedinjenog Kraljevstva.
- 1813–1907: Velika igra - termin koji označava nadmetanje Britanske imperije i Ruske imperije u kontroli Srednje Azije.
- 1815: Bečki kongres iscrtava nove mape Evrope. Evropski Sklad pokušava da očuva ovu podelu, ali ne uspeva zbog plime liberalizma i nacionalizma koja se raširila Evropom.
- 1815: Napoleonovim porazom kod Vaterloa završavaju se Napoleonovi ratovi i dolazi do potpisivanja Britanskog mira koji je trajao sve do 1870.
- 1816: Godina bez leta
- 1816–28: Zulu kraljevstvo Šake Zulua postaje najveće u Južnoj Africi.
- 1819: Britanska Istočnoindijska kompanija preuzima Singapur od gusara.
[uredi] 1820e
- 1820: Američko društvo za kolonizaciju je osnovalo Liberiju da bit tamo slali oslobođene robove.
- 1821–27: Grčka postaje prva zemlja koja se izdvojila iz Otomanskog carstva nakon grčkog rata za nezavisnost.
- 1823–87: Britansko carstvo anektira Burmu nakon tri anglo-burmanska rata.
- 1825: Iri kanalom se povezuju Velika jezera sa Atlantskim okeanom.
- 1826–28: Nakon poslednjeg rusko-persijskog rata, Persijsko carstvo vraća teritorije koje je izgubilo u prethodnim ratovima sa Rusijom.
- 1825–28: Argentinsko-brazilski rat se završava nezavisnošću Urugvaja.
[uredi] 1830e
- 1830: Mormonska crkva je osnovana 6. aprila 1830.
- 1830: Nakon Belgijske revolucije u Ujedinjenoj Kraljevini Nizozemskoj stvorena je Belgija.
- 1830: Velika Kolumbija se raspala i od nje su se formirale Kolumbija (sa današnjom Panamom), Ekvador, i Venecuela.
- 1831: Francuska okupira Alžir.
- 1833: Akt o ukidanju ropstva zabranjje ropstvo širom Britanske imperije.
- 1833–76: Karlistički ratovi u Španiji.
- 1834: Zvanični kraj španske inkvizicije.
- 1834–59: Ustanak imama Šamila protiv ruske okupacije Kavkaza.
- 1835–36: Teksaška revolucija u Meksiku dovodi do stvaranja kratkotrajne Republike Teksas.
- 1837–38: Kanadski ustanci.
- 1837–1901: Vladavina britanske kraljice Viktorije - vrhunac Britanske imperije nazvan viktorijanska era.
- 1838-40: Građanski rat u Federalnoj Republici Centroamerike dovodi do stvaranja Gvatemale, Salvadora, Hondurasa, Nikaragve i Kostarike.
- 1839-51: Urugvajski građanski rat
- 1839-60: Nakon dva opijumska rata, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i Rusija dobijaju mnogo ustupaka od Kine što dovodi do opadanja moći dinastije Ćing.
[uredi] 1840e
- 1840: osnovan Novi Zeland, potpisivanjem Vaitangi dogovora između Maora i Britanaca.
- 1844: prva javna telegrafska linija postavljena između Baltimora i Vašingtona - slanjem prve poruke 24. maja započinje doba telegrafa.
- 1844: Mileristički pokret najavljuje Drugi Isusov dolazak za 22. oktobar. Budući da se Isus nije pojavio ovaj događaj je poznat kao Veliko razočarenje.
- 1844: Persijski prorok Bab osniva Babizam. Smatra se prethodnikom Bahaule, osnivača Bahaizma.
- 1844: Dominikanski rat za nezavisnost protiv Haitija.
- 1845: Ujedinjenje Kreljevine Tonga pod Taufahauom (Kralj Džordž Tupu I)
- 1845–49: Velika glad u Irskoj dovodi do masovne emigracije.
- 1846–48: Meksičko-američkim ratom Meksiko zauzima veliki deo teritorije današnjeg juga SAD-a.
- 1846–47: Mormonska migracija ka Juti.
- 1847–1901: Jukatanski rat kasti.
- 1848: objavljen Komunistički manifest.
- 1848: Revolucije 1848. širom Evrope
- 1848-58: Kalifornijska zlatna groznica
[uredi] 1850e
- 1850: završava se Malo ledeno doba.
- 1851–60: Viktorijska zlatna groznica u Australiji
- 1851–64: Revolucija velikog mira u Kini - smatra se najkrvavijim sukobom veka.
- 1854: Kangavskom konvencijom Japan zvanično ukida sakoku.
- 1854–56: Krimski rat između Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Otomanskog carstva i Rusije
- 1855: Besemerov proces omogućava masovnu proizvodnju čelika.
- 1856: prva rafinerija nafte u svetu otvorena u Rumuniji
- 1857–58: Indijski ustanak
- 1859: objavljeno Poreklo vrsta.
[uredi] 1860e
Prvi brod plovi kroz Suecki kanal
- 1861–65: Američki građanski rat između Unije i otcepljene Konfederacije
- 1861: Ruska liberalna reforma oslobađa kmetove.
- 1861–67: Francusko-meksički rat
- 1862–1877: Dunganska pobuna na severozapadu Kine.
- 1863: nakon osnivanja Crveni krst usvaja Prvu ženevsku konvenciju 1864.
- 1863–1865: Poljski ustanak protiv Ruskog Carstva.
- 1864-66: Špansko-južnoamerički rat - španski pokušaj da povrati bivše kolonije.
- 1864-70: Paragvajski rat okončava paragvajske ambicije o širenju.
- 1865-77: Rekonstrukcija u SAD-u.
- 1866: uspešno uspostavljanje prekookeanske telegrafske veze nakon neuspeha 1858.
- 1866: Austrijsko-pruski rat se završava raspadom Nemačke Konfederacije i stvaranjem Severne Nemačke Konfederacije i Austro-Ugarske dvojne monarhije.
- 1866-1868: Velika finska glad.
- 1866-69: nakon Meidži revolucije, Japan započinje sa programom brze modernizacije.
- 1867: SAD kupuje Aljasku od Rusije.
- 1867: formira se Kanadska Konfederacija.
- 1869: Prva transkontinentalna železnica otovrena u SAD.
- 1869: Suecki kanal povezuje Mediteran i Crveno more.
[uredi] 1870e
Aleksandar Grejam Bel koristi prototip telefona
- 1870-71: Francusko-pruski rat se završava stvaranjem Nemačkog Carstva i ujedinjenjem Italije, kolapsom Drugog Francuskog Carstva, kršenje Britanskog mira i pojava Novog imperijalizma.
- 1871-1872: glad u Iranu je prouzrokovala smrt 2 miliona ljudi.
- 1871-1914: Druga industrijska revolucija
- 1870e-90e: Velika ekonomska kriza u Zapadnoj Evropi i Severnoj Americi.
- 1872: osnovan je Jeloustounski nacionalni park.
- 1873: objavljena Maksvelova Studija o elektricitetu i magnetizmu.
- 1874: raspuštanje Britanske istočnoindijske kompanije.
- 1874-1875: Prva španska republika.
- 1875-1900: 26 miliona Indijaca umire od gladi.
- 1876: The Bugarski arpilski ustanak protiv Otomanskog Carstva.
- 1876-1879: 13 miliona ljudi umire u Kini od gladi.
- 1876-1914: masivna ekspanzija populacije, teritorije, industrije i dobara u SADu nazvana Pozlaćeno doba.
- 1877: Veliki štrajk železnica u SAD-u se smatra prvim nacionalnim štrajkom radnika.
- 1877-78: Berlinskim kongresom nakon još jednog Rusko-turskog rata Balkan je oslobođen Otomanskog Carstva.
- 1878: prva telefonska stanica otvorena u Knetiketu.
- 1879: Britansko-zulu rat u Južnoj Africi.
Tomas Edison 1878
[uredi] 1880e
- 1880-1881: Prvi burski rat.
- 1881: prva elektrana i trafo stanica u Godalmingu, Britanija
- 1881-1899: Mahdijski rat u Sudanu.
- 1883: erupcija vuklana Krakatau.
- 1884-85: Berlinska konferencija o Africi. Zemlje učesnice se zalažu za zabranu trgovine robljem.
- 1884-85: Kinesko-francuski rat dovodi do formiranja Francuske Indokine.
- 1886: Rusko-čerkeški rat se završio porazom i proterivanjem mnogih Čerkeza. Poraz imama Šamila.
- 1888: Ukidanje ropstva u Brazilu.
- 1889: Hadrat Mirza Gulam Ahmad osniva islamsku zajednicu Ahmadija.
- 1889: Kraj Brazilskog carstva i početak Republike Brazil
[uredi] 1890e
- 1890: Masakr kod Vunded Nija je bila poslednja bitka Indijanskih ratova. Ovaj događaj predstavlja kraj Divljeg Zapada.
- 1894-95: Nakon Prvog kinesko-japanskog rata, Kina prepušta Tajvan Japanu i garantuje da će Japan imati odrešene ruke u Koreji.
- 1895-1896: Etiopija poražava Italiju u Prvom italijansko-etiopskom ratu.
- 1896: Olimpijske igre obnovljene u Atini.
- 1896: Klondajčka zlatna groznica u Kanadi.
- 1897: Godžong, ili Imperator Gvangmu, uspostavlja kratkotrajno Korejsko carstvo: trajalo je do 1910.
- 1898: SAD zadobija kontrolu nad Kubom, Porto Rikom i Filipinima nakon Špansko-američkog rata.
- 1898-1900: Alijansa osam zemalja suzbija Bokserski ustanak u Kini.
- 1898-1902: Izbija Hiljadudnevni rat u Kolumbiji između "Liberales" (liberali) i "Conservadores" (konzervativci), i kulminira gubitkom Paname 1903.
- 1899: počinje Drugi burski rat (-1902); počinje Filipinsko-američki rat (-1913).
[uredi] Značajne ličnosti
- Džon Snou - izumitelj epidemiologije
- Bik Koji Sedi - tetonski poglavica Sijuksa
[uredi] Antropologija
[uredi] Slikarstvo
Realizam i romantizam u ranom 19. veku dovode do impresionizma i postimpresionizma u drugom delu 19. veka. Pariz postaje umetnički centar sveta.
- Pol Sezan
- Edgar Dega
- Ežen Delakroa
- Kaspar David Fridrih
- Vinsent van Gog
- Andre Teodor
- Žan Ogist Dominik
- Eduard Mane
- Klod Mone
- Kamij Pisaro
- Pjer Ogist Renoar
- Anri de Tuluz
[uredi] Muzika
Sonata tokom klasične ere sazreva kao primarna forma u instrumentalnim kompozicijama tokom 19. veka. Veliki deo muzike se ubraja pod romantičnu muziku.
- Hektor Berlioz
- Žorž Bize
- Aleksandar Porfirjevič Borodin
- Johanes Brams
- Anton Brukner
- Antonin Dvoržak
- Franc List
- Feliks Mendelson Bartoldi
- Modest Musorgski
- Franc Šubert
- Ludvig van Betoven
- Petar Iljič Čajkovski
- Nikolo Paganini
- Robert Šuman
[uredi] Književnost
- Emili Bronte
- Džordž Gordon Bajron
- Fransua Rene de Šatobrijan
- Šarlota Bronte
- Kejt Čopin
- Samjuel Tejlor Koleridž
- Emili Dikinson
- Aleksandr Duma
- Ralf Ualdo Emerson
- Gistav Flober
- Johan Volfgang fon Gete
- Nikolaj Vasiljevič Gogolj
- Natanijel Hotorn
- Fridrih Holderlin
- Fridrih Hajne
- Đakomo Leopardi
- Alesandro Manconi
- Henri Džejms
- Stefan Malarme
- Herman Melvil
- Aleksandar Sergejevič Puškin
- Artur Rembo
- Žorž Sand
- Meri Šeli
- Stendal
- Robert Luis Stivenson
- Herijet Elizabet Bičer Stou
- Pol Verlern
- Vilijam Vordsvort
- Alfred Tenison
- Emil Zola
[uredi] Nauka
- Amadeo Avogadro
- Anri Bekerelj
- Aleksandar Grejam Bel
- Ludvig Bolcman
- Luj Braj
- Robert Bunzen
- Marija Kiri
- Pjer Kiri
- Luj Dager
- Majkl Faradej
- Leon Fuko
- Gotlob Frege
- Karl Fridrih Gaus
- Ernst Hakel
- Henrih Herc
- Aleksandar fon Humbolt
- Nikolaj Ivanovič Lobačevski
- Vilijam Tomson
- Robert Koh
- Justus fon Libih
- Džejms Klerk Maksvel
- Gregor Mendel
- Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
- Žozef Nisefor Njeps
- Alfred Nobel
- Luj Paster
- Bernhard Riman
- Nikola Tesla
[uredi] Filozofija i religija
- Bab
- Mihail Bakunjin
- Soren Kirkegor
- Karl Marks
- Džon Stjuart Mil
- Fridrih Niče
- Ramakrišna
- Anri Sen-Simon
- Vilijam Moris
- Artur Šopenhauer