Vremenska zona

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Standardne časovne zone (izvor: CIA)

Vremenska zona je deo površine Zemlje omeđen sa dva granična meridijana. Postoji 24 časovne zone, i nepravilnog su oblika, usled toga što su često umesto meridijanima omeđene granicama država, a osim toga postoje države (ili njihovi delovi) u kojima odstupanja od univerzalnog vremena nisu celobrojni umnošci časa (npr. 15, 30 ili 24 minuta, v. niže). Svakoj časovnoj zoni pripada po 15 stepeni geografske dužine. Početna (nulta) časovna zona nalazi se oko početnog (nultog) meridijana. Naziva se zapadnoevropska časovna zona. Istočno od nje je srednjoevropska časovna zona, koja se nalazi između 7°30` i 22°30` istočne geografska dužine (IGD). Središnji joj je meridijan 15°IGD. Istočno od nje je istočnoevropska časovna zona čiji je središnji meridijan 30°IGD. Bitno je ovo: kada se iz date časovne zone pređe u susednu časovnu zonu, koja se nalazi istočno od nje, nužno je kazaljku na satu pomeriti jedan čas napred (na primer, sa 12č na 13č). I obrnuto, kada se pređe u susednu časovnu zonu, koja se nalazi zapadno od zone u kojoj se nalazimo, potrebno je kazaljku na satu pomeriti jedan čas unazad (na primer, sa 12č na 11č).

Srbija se skoro u celini nalazi u srednjoevropskoj časovnoj zoni. Vrlo mali deo njene teritorije nalazi se u istočnoevropskoj časovnoj zoni. Najistočnija granična tačka Srbije nalazi se kod Srebrne Glave na Staroj planini. IGD te tačke je 23°00`43``. Međutim u celoj Srbiji primenjuje se srednjoevropsko vreme. Na kraju treba dodati da je Međunarodna konferencija u Vašingtonu 1884. godine usvojila (prihvatila) zonalno vreme, odnosno podelu zemlje na 24 časovne zone. Prihvatila je i Grinički meridijan[1] kao početni (nulti) meridijan. Autor zonalnog vremena je Kanađanin Sandford Fleming, koji je tu podelu osmislio i predložio 1878. godine.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nekada su ljudi koristili Sunčevo vreme, pa se doba dana razlikovalo od grada do grada. S napretkom telekomunikacija i širenjem željeznice, rasla je potreba za univerzalnim rešenjem. Vremenske su zone delomično rešile problem jer su zbog njih svi satovi u određenoj regiji podešeni na isto srednje Sunčevo vreme.

Zbog brzog prolaženja tih manjih udaljenosti upotreba mesnog vremena u svakodnevnom životu stvarala je velike probleme jer bi svako naselje imalo svoje vlastito vreme. Radi izbegavanja takvih situacija, dogovorno je da se Zemljina kugla podeli na 24 vremenska pojasa tako da sva mesta unutar jedne zone imaju isto, tzv. pojasno (zonsko) vreme.[2] Dogovor o pojasima postignut je 1892. u Vašingtonu.[3] Prema dogovoru susedni vremenski pojasi ako su standardni, vremenski se razlikuju za jedan sat, dok nestandardni vremenski pojasni razlikuju se pola sata.[4]

Po dogovoru pojasno (zonsko, standardno, građansko) vreme[4] vredi u jednom vremenskom pojasu (zoni) širine 15°, a ukupno ih je 24. Prvi se pojas nalazi oko nultog (početnog) podnevnika. Matični krajevi zemalja bivše Jugoslavije nalaze se u pojasu s podnevnikom (meridijanom) geografske dužine 15° u sredini i ta se zona označava kao srednjoevropsko vreme (SEV).[5]

Granice vremenskih pojasa (zona) po pravilu leže na podnevnicima geografske dužine koji su višekratnici 15º, pa razlika između susednih vremenskih zona iznosi jedan sat. Ipak, ponegdje je razlika i drukčija. Osim toga, kao što se može videti na zemljovidu u nastavku, vremenske zone mogu imati prilično nepravilne oblike jer obično prate granice država ili drugih administrativnih područja.

Pojasno vreme određuje se prema mesnom vremenu srednjeg podnevnika. On je referentna tačka vremenskih pojasa. Vreme zapadnoevropskog pojasa (7,5º W – 7,5º E) određuje prema mesnom vremenu podnevnika (meridijana) koji prolazi kroz Kraljevsku opservatoriju u Griniču[6] u Londonu (nulti meridijan (geografska dužina 0° 0' 0") i po njemu se to nulto pojasno (zonsko) vreme (Koordinisano svetsko vreme, engl. CoordinatedUniversal Time - UTC) zove Griničko srednje vreme, „srednje vreme po Griniču“ (engl. Greenwich Mean Time, GMT) ili univerzalno vreme (engl. Universal Time, UT).[3] Stoga i pojasno vreme u prvoj (početnoj) zoni (pojasu), koju raspolovljuje grinički podnevnik se naziva svetsko (opšte) vreme. Pojasno vreme u pojasu čiji je središnji podnevnik dužine 15° na istok naziva se srednjoevropsko vreme.[4] Pojasno (zonsko, standardno, građansko) vreme je mesno vreme središnjeg standardnog podnevnika pojedine vremenske zone, na koje je podeljena površina Zemlje. Podela Zemlje izvedena je tako da počinje od nultoga podnevnika u Griniču s po 7,5° istočno i zapadno.[7]

Zbog ekonomskih razloga većina država dodatno radi zahvate u računanju vremena, i svoje vreme pomiču unaprijed ili unazad u odnosu na pripadajuće pojasno vreme. Zbog toga granice među pojasima ne prate celom dužinom podnevnik, nego državne granice. Manje države određuju vreme po pojasu u kojoj se nalazi veći deo njihove teritorije ili prema pojasu s kojim su zemlje s kojim su ekonomski i politički povezane. Velike države koje se prostiru u pravcu zapad - istok obuhvataju i nekoliko vremenskih pojasa, poput Rusije, Kanade, SAD, Australije i prilagodile su ih unutrašnjim upravnim granicama. Postoje izuzeci kod velikih država poput Kine, Indije i sličnih koje su sve u istom vremenskom pojasu.[3]

Ustanove koje pokrivaju celu Evropu kao „osnovno vrijeme“ koriste srednjoevropsko vreme (eng. CET), a srednje vreme po Griniču na primer koristi BBC - kao osnovno vrijeme na koje se odnose sva druga vremena.

Kako su uvedeni vremenski pojasi, uvela se i datumska (nadnevačka) granica. Prelaskom preko te granice menja se nadnevak. Ta crta uglavnom ide duž 180. podnevnika (meridijana) i ne ide kroz naseljena područja radi izbjegavanja problema u funkcionisanju društva. Prelaskom te granice od istoka prema zapadu (suprotno od smera rotacije Zemlje), dolazi se u sledeći dan po kalendaru, a kad se prelazi granica od zapada prema istoku, tada kalendarski ponavlja dan, odnosno dva dana će držati isti datum.[3]

UTC je službeni izraz, koji predstavlja kompromis između „atomskog“ i „astronomskog“ pristupa. Grinič ima „osnovno vreme“ između 01:00 UTC zadnje nedelje u oktobru i 01:00 UTC zadnje nedelje u martu. Ostatak godine Grinič ima lokalno vreme UTC+1, što je britansko letnje vreme.

Vreme svake lokacije daje se u odnosu na UTC. Na primer:

  • Beograd: UTC+1 (npr. ako je 12:00 UTC, onda je 13:00 u Beogradu)
  • Mumbaj: UTC+5.30 (npr. ako je 13:00 UTC, onda je 18:30 u Mumbaju)
  • Tokio: UTC+9 (npr. ako je 11:00 UTC, onda je 20:00 u Tokiju)
  • Los Anđeles: UTC-8 (npr. ako je 12:00 UTC, onda je 04:00 u Los Anđelesu)
  • Njujork: UTC-5 (npr. ako je 11:00 UTC, onda je 06:00 u Njujorku)

Datum u vremenskoj zoni takođe zavisi od UTC. Na primer:

  • Beograd: UTC+1 (npr. ako je 23:30 UTC, ponedeljak, 15. marta, onda je u Beogradu 00:30, utorak, 16. marta)
  • Okland: UTC+12 (npr. ako je 21:00 UTC, sreda, 30. juna, onda je u Oklandu 09:00, četvrtak, 1. jula)
  • Njujork: UTC-5 (npr. ako je 02:00 UTC, utorak, onda je u Njujorku 21:00, ponedjeljak)
  • Buenos Ajres: UTC-4 (npr. ako je 03:00 UTC, subota, 23. jula, onda je u Buenos Ajresu 23:00, petak, 22. jula)
  • Honolulu: UTC-10 (npr. ako je 06:00 UTC, ponedeljak, 1. maja, onda je u Honolulu 20:00, nedelja, 30. aprila)

Napomena: Izračunavanje sati zavisi i od toga da li se koristi letnje vreme određene zona. Na primer. Novi Zeland, koji je inače UTC+12, pomiče vrijeme za jedan sat zbog letnjeg vremena tokom leta na južnoj hemisferi, pa onda ima lokalno vreme od UTC+13!

Vremenske zone je osmislio Sanford Fleming zbog potrebe železničkih kompanija da imaju isto lokalno vreme između železničkih stanica. Vremenske su zone prvi put uvedene 18. novembra 1883. godine, kad su železnice SAD i Kanade prve uspostavile vremenske zone (četiri standardne kontinentalne vremenske zone Severne Amerike). Tako više nije bilo zbrke, jer su nekad imali hiljade lokalnih vremena. Svetsko uvođenje vremenskih zona nastupilo je sledeće godine.

UTC zone širom sveta[uredi | uredi izvor]

Mapa vremenskih zona
Politička mapa prikazuje kako veliki deo sveta ima raskorak između zvaničnog i solarnog vremena.
UTC−12:00 ...
UTC−07:00
UTC−06:00 ...
UTC−01:00
UTC±00:00 ...
UTC+05:45
UTC+06:00 ...
UTC+11:30
UTC+12:00 ...
UTC+14:00
Okeanija / Severna America / Antarktik Severna i Južna Amerika / Antarktik Evropa / Afrika / Azija / Antarktik Azija / Antarktik Azija / Okeanija / Antarktik
Bez DST u leto DST u leto Bez DST u leto DST u leto Bez DST u leto DST u leto Bez DST u leto DST u leto Bez DST u leto DST u leto
−12:00 −12:00
/−11:00
N: US-
−06:00 −06:00
/−05:00
N: US-, MX-
±00:00
IS
±00:00
/+01:00
N: GB, IE, PT
+06:00
RU-, KZ--
+06:00
/+07:00
+12:00
KI-, RU-
+12:00
/+13:00
S: NZ-
+06:30
MM
+12:45 +12:45
/+13:45
S: NZ
−11:00
US-
−11:00
/−10:00
−05:00
BO, CO, PA, PE
−05:00
/−04:00
N: CA-, CU, US-
+01:00
TN, CG, CD-, DZ, NE, NG
+01:00
/+02:00
N: AT, BA, BE, CH, CZ, DE, DK, ES-, FR, HR, HU, IT, LI, LU, MK, NL, NO, PL, SE, SI, SK
S: NA
+07:00
RU-, VN, LA, TH, KH, ID-
+07:00
/+08:00
N: MN-
+13:00
KI-
−10:00
US-
−10:00
/−09:00
US-
−04:00 −04:00
/−03:00
S: AQ-
+02:00
Afrika: BI, BW, CD-, EG, LY, MW, MZ, RW, ZA, ZM, ZW
+02:00
/+03:00
N: FI, EE, LV, LT, UA, BG, GR, MD, RO
+08:00
CN, HK, ID, MY, RU-, PH, SG, TW,
+08:00
/+09:00
N: MN-
+14:00
KI-
−03:30 −03:30
/−02:30
S: CA-
+08:30
KP
−09:00 −09:00
/−08:00
N: US-
−03:00
AR
CL
−03:00
/−02:00
S: BR-
+03:00
Evropa: BY, RU-, TR, Afrika: KE, SD, SO, SS, ER, Azija: IQ, SA
+03:00
/+04:00
+09:00
RU-, JP, KR, ID-
+09:00
/+10:00
+03:30 +03:30
/+04:30
IR
+09:30 +09:30
/+10:30
AU-
−08:00 −08:00
/−07:00
N: CA-, US-, MX-
−02:00
BR-
−02:00
/−01:00
+04:00
RU-, GE
+04:00
/+05:00
+10:00
RU-
+10:00
/+11:00
+04:30
AF
−07:00
US-, MX-
−07:00
/−06:00
N: CA-, US-, MX-
−01:00 −01:00
/±00:00
+05:00
KZ-, PK
+05:00
/+06:00
+11:00
RU-
+11:00
/+12:00
+05:30
IN
+11:30
NF
+05:45
NP
XX = ISO 3166-1 alfa-2 kod zemlje, XX- = Delovi zemlje, N = Sever, S = Jug, UTC = Univerzalno koordinirano vreme, DST = Letnje računanje vremena

Popis vremenskih zona[uredi | uredi izvor]

Regije označene zvezdicom (*) imaju Letnje računanje vremena, tj. leti dodaju 1 sat.

Napomena: Neke regije imaju vremensku razliku od 24 sata: imaju isto doba dana, ali razlikuju se za čitav jedan dan. Dve krajnje vremenske zone razlikuju se čak 25 sati, pa se tokom jednog sata dnevno datum razlikuje za 2 dana.

UTC −12[uredi | uredi izvor]

UTC −11 (BEST — Beringovo standardno vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC −10 (HST — Havajsko-aleutsko standardno vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC −9:30[uredi | uredi izvor]

UTC −9 (AKST - Alaskno standardno vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC −8 (PST - Pacifičko standardno vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC −7 (MST - Planinsko standardno vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC −6 (CST - Centralno standardno vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC −5 (EST - Istočno standardno vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC −4:30[uredi | uredi izvor]

UTC −4 (AST - Atlantsko standardno vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC −3:30 (NST - Njufaundlendsko standardno vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC −3[uredi | uredi izvor]

UTC −2[uredi | uredi izvor]

UTC −1[uredi | uredi izvor]

UTC (WET - Zapadno evropsko vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC +1 (CET - Centralno evropsko vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC +2 (EET - East European Time)[uredi | uredi izvor]

UTC +3 (FET - engl. Further-eastern European Time)[uredi | uredi izvor]

UTC +3:30[uredi | uredi izvor]

UTC +4 (MSK - Moskovsko vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC +4:30[uredi | uredi izvor]

UTC +5[uredi | uredi izvor]

UTC +5:30 (IST - Indijsko standardno vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC +5:45[uredi | uredi izvor]

UTC +6[uredi | uredi izvor]

UTC +6:30[uredi | uredi izvor]

UTC +7[uredi | uredi izvor]

UTC +8 (AWST - Australijsko zapadno standardno vreme)[uredi | uredi izvor]

Napomena: Cela Kina spada u istu vremensku zonu, koja je zato ogromna. Na krajnjem zapadu Kine sunce je u zenitu u 15:00 sati, a na krajnjem istoku u 11:00 sati.

UTC +8:30[uredi | uredi izvor]

UTC +9[uredi | uredi izvor]

UTC +9:30 (ACST - Australijsko centralno standardno vreme)[uredi | uredi izvor]

UTC +10 (AEST - Australijsko istočno standardno vreme)[uredi | uredi izvor]

Ovu zonu SAD službeno zovu Čamoro standardno vreme.

UTC +10:30[uredi | uredi izvor]

UTC +11[uredi | uredi izvor]

UTC +11:30[uredi | uredi izvor]

UTC +12[uredi | uredi izvor]

UTC +12:45[uredi | uredi izvor]

UTC +13[uredi | uredi izvor]

UTC +14[uredi | uredi izvor]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Kraljevina Srbija bila je peta po redu država u svetu koja je 1884. godine usvojila međunarodni sistem zonalnog (pojasnog) vremena.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Grinički meridijan prolazi kroz astronomsku opservatoriju u Griniču kraj Londona. U njoj se nalazi časovnik koji pokazuje tzv. svetsko ili srednje griničko vreme.
  2. ^ Željko Andreić: E-škola astronomije: "Vežbe: mini-projekti". Pretvaranje zonskog i mesnog vremena Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. децембар 2017) Гимназија Пожега. Приступљено 3. маја 2017.
  3. ^ а б в г Proračun vremena, Sveučilište u Zadru. Pristupljeno 3. svibnja 2017.
  4. ^ а б в Појасно време Архивирано на сајту Wayback Machine (10. decembar 2016), Geodetski fakultet u Zagrebu. Pristupljeno 3. maja 2017.
  5. ^ Proleksis zonsko (pojasno) vreme. Objavljeno: 22. juna 2012. Pristupljeno 3. maja 2017.
  6. ^ GMT: Greenwich Mean Time - World Time / Time Apps
  7. ^ Zonsko vreme Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 3. maja 2017.
  8. ^ a b Tokelau to join Samoa and leap forward over dateline
  9. ^ Eternal Daylight Saving Time (DST) in Belarus
  10. ^ Ukraine eliminates Daylight Saving Time (DST)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]