Petlovo brdo

Koordinate: 44° 43′ 12″ S; 20° 25′ 23″ I / 44.72° S; 20.423° I / 44.72; 20.423
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Petlovo brdo
Petlovo brdo iz vazduha
Administrativni podaci
GradBeograd
OpštinaRakovica
Geografske karakteristike
Koordinate44° 43′ 12″ S; 20° 25′ 23″ I / 44.72° S; 20.423° I / 44.72; 20.423
Petlovo brdo na karti Grada Beograda
Petlovo brdo
Petlovo brdo
Petlovo brdo na karti Grada Beograda

Petlovo brdo je beogradsko naselje koje pripada gradskoj opštini Rakovica.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u centralnom delu opštine na istočnim padinama 205 metara visokog, istoimenog brda. Naselje se razvilo na ukrštanju dva velika prigradska puta, Ibarske magistrale i Kružnog puta Kijevo. Linije koja povezuju Slaviju i Petlovo brdo su 42 i 59,linija koja povezuje Zeleni Venac i Petlovo brdo je 56, i linija koja povezuje Staro Kijevo i Petlovo brdo 501. Graniči se sa naseljima Labudovo brdo na severu, Kijevom na istoku dok se delovi zapadno i južno od naselja još neurbanizovana. Dalje u pravcu zapada se nalazi ce Železnik dok se na jugu nalazi beogradsko groblje Orlovača. Naselje Železnik i pomenuto groblje pripadaju opštini Čukarica. Petlovo brdo pripada mesnoj zajednici „Kijevo“ koja se i nalazi u naselju. Najpoznatija građevina su takozvani Plavi soliteri.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Na Petlovom brdu se nalazi osnovna škola Vladimir Rolović.

Priroda[uredi | uredi izvor]

Na Petlovom brdu se nalazi šuma koja se prostire od zapada do jugoistoka Petlovog brda. Začuđujuće, u ovoj šumi se mogu naći zanimljivi primerci faune kakvi su krtice, lisice, tvorovi, zečevi zajedno sa žabama, slepićima i kornjačama i pored toga što šuma i nije mnogo velika. Šuma je pravi raj za gljive-mnoge vrste gljiva retke u Beogradu pa čak i u Šumadiji se mogu sresti ovde, kao što je rani hrčak. Tipične vrste su: zelena pupavka, muhara, razni vrganji, smrčkovi, haringača, razne jetrenjače, divlji šampinjon, lisičarka. Od biljaka u šumi najviše ima trava i lekovitog bilja. Drveće najviše čine crni i beli bor, keder, smrča, hrast, lipa itd. I pored toga što je šuma pošumljena belim borom, kederom i smrčom još u prošlom veku, ovo je jedino mesto u Beogradu gde možete naći prirodno nastalu populaciju crnog bora, i četinara uopšte.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]