Spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve
Appearance
Ovaj članak je deo serije o Srbima |
Srbi |
---|
Poglavari Srpske pravoslavne crkve do sada su bili:
Arhiepiskopi (1219—1346)
[uredi | uredi izvor]Slika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vreme uprave | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Sveti Sava I | oko 1174. | 14. januara 1236. | 1219—1233 | ||
Sveti Arsenije I Sremac | 1233—1263 | ||||
Sveti Sava II | 1263—1271 | ||||
Danilo I | 1271—1272 | ||||
Joanikije I | 1272—1279 | ||||
Sveti Jevstatije I | 1279—1286 | ||||
Sveti Jakov | 1286—1292 | ||||
Sveti Jevstatije II | 1292—1309 | ||||
Sveti Sava III | 1309—1316 | ||||
Sveti Nikodim | 1317—1324 | ||||
Sveti Danilo II | 1324—1337 | ||||
Sveti Joanikije II | 1338—1346, patrijarh od 1346. |
Patrijarsi (1346—1463)
[uredi | uredi izvor]Slika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
(1) Sveti Joanikije II | 1346—1354, arhiepiskop do 1346. | ||||
(2) Sava IV | 1354—1375 | ||||
(3) Sveti Jefrem | 1375—1380 | ||||
(4) Sveti Spiridon | 1380—1389 | ||||
(3) Sveti Jefrem | 1389—1392 | Ponovo patrijarh | |||
(5) Danilo III | 1392—1396 | ||||
(6) Sava V | 1396—1407 | ||||
(7) Danilo IV | 1407. | ||||
(8) Sveti Kirilo I | 1407—1419 | ||||
(9) Sveti Nikon | 1419—1435 | ||||
(10) Teofan | 1446. | ||||
(11) Nikodim II | 1446—1453 | ||||
(12) Arsenije II | 1453—1463 |
- (1463—1557) U vreme turskog osvajanja, Srpska patrijaršija je nakon pada Smedereva (1459) i smrti srpskog patrijarha Arsenija II (1463) zapala u neredovno stanje, tako da su njene eparhije dospele pod jurisdikciju Ohridske arhiepiskopije. Tek nakon turskog osvajanja Beograda (1521) i pobede i bici na Mohaču (1526) dolazi do značajnih promena. U to vreme, pod vođstvom smederevskog mitropolita Pavla započinje borba za obnovu Srpske patrijaršije sa središtem u Peći. Tokom narednih godina, Pavle je postigao niz privremenih uspeha, postavši nakratko arhiepiskop pećki i patrijarh srpski. Iako je njegov pokret na kraju doživeo neuspeh (1541), težnja ka obnovi Srpske patrijaršije nije napuštena.
Patrijarsi (1557—1766)
[uredi | uredi izvor]Slika | Ime srpskog patrijarha | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
(13) Makarije I | 1557—1571 | Sokolović, srpski svetitelj | |||
(14) Antonije I | 1571—1575 | Sokolović | |||
(15) Gerasim I | 1575—1586 | Sokolović | |||
(16) Savatije I | 1586—1589 | Sokolović | |||
(17) Nikanor I | (iz pomenika) | ||||
(18) Jerotej I | 1589—1591 | ||||
(19) Filip I | 1591—1592 | ||||
(20) Jovan I | 1592—1614 | Kantul | |||
(21) Pajsije I | 1614—1647 | Janjevac | |||
(22) Gavrilo I | 1648—1655 | Rajić, srpski svetitelj | |||
(23) Maksim I | 1655—1674 | Skopljanac | |||
(24) Arsenije III | 1674—1690 | Crnojević, posle 1690. poglavar pravoslavnih Srba u Habzburškoj monarhiji | |||
(25) Kalinik I | 1693—1710 | Skopljanac | |||
(26) Atanasije I | 1711—1712 | ||||
(27) Mojsije I | 1712—1726 | Rajović | |||
(28) Arsenije IV | 1726—1737 | Jovanović-Šakabenta, posle 1737. poglavar pravoslavnih Srba u Habzburškoj monarhiji | |||
(29) Joanikije III | 1739—1746 | Karadža, prvi patrijarh grčke narodnosti | |||
(30) Atanasije II | 1747—1752 | Gavrilović | |||
(31) Gavrilo II | 1752 | Sarajevac | |||
(32) Gavrilo III | 1752—1758 | Nikolić | |||
(33) Vikentije I | 1758 | Stefanović | |||
(34) Pajsije II | 1758 | Grk po nacionalnosti | |||
(35) Gavrilo IV | 1758 | Grk po nacionalnosti | |||
(36) Kirilo II | 1758—1763 | Grk po nacionalnosti | |||
(37) Vasilije I | 1763—1765 | Jovanović-Brkić | |||
(38) Kalinik II | 1765—1766 | Grk po nacionalnosti |
Godine 1766. Pećka patrijaršija je ponovo ukinuta i potčinjena Carigradskoj.
Poglavari Srpske pravoslavne crkve u Austrijskoj, Austrougarskoj monarhiji i Državi SHS (1690—1920)
[uredi | uredi izvor]Značajno je pomenuti Karlovačku mitropoliju sa sedištem u Sremskim Karlovcima koja se 1920. godine ujedinila sa Beogradskom mitropolijom.
Karlovački mitropoliti (1690—1726)
[uredi | uredi izvor]Slika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Arsenije III Crnojević | 1706 | 1690—1706 | Arhiepiskop pećki i patrijarh srpski (državna vlast je pokušala da mu uskrati pravo na naslov patrijarha) | ||
Isaija Đaković | 1708 | 1708 | mitropolit krušedolski | ||
Sofronije Podgoričanin | 1711 | 1710—1711 | mitropolit krušedolski | ||
Vikentije Popović | 1725 | 1713—1725 | mitropolit karlovački |
Beogradski mitropolit (1718—1726)
[uredi | uredi izvor]Slika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Mojsije Petrović | 1718—1726 | od 1726 Beogradsko-karlovački mitropolit |
Beogradsko-karlovački mitropoliti (1726—1739)
[uredi | uredi izvor]Slika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Mojsije Petrović | 1726—1730 | samo beogradski mitropolit od 1713 | |||
Vićentije Jovanović | 1731—1737 | ||||
Arsenije IV Jovanović Šakabenta | 1737—1739 | Arhiepiskop pećki i patrijarh srpski (tokom rata 1737—1739 preuzeo upravu nad Beogradsko-karlovačkom mitropolijom) |
Karlovački mitropoliti (1739—1920)
[uredi | uredi izvor]Slika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Arsenije IV Jovanović Šakabenta | 1739—1748 | pre 1737. patrijarh pećki, pre 1739 Beogradsko-karlovački mitropolit | |||
Isaija Antonović | 1748—1749 | ||||
Pavle Nenadović | 1749—1768 | ||||
Jovan Đorđević | 1769—1773 | ||||
Vićentije Jovanović Vidak | 1774—1780 | ||||
Mojsije Putnik | 1781—1790 | ||||
Stefan Stratimirović | 1790—1836 | ||||
Stefan Stanković | 1837—1841 | ||||
Josif Rajačić | 1842—1864 | ||||
Samuilo Maširević | 1864—1870 | ||||
Prokopije Ivačković | 1874—1879 | ||||
German Anđelić | 1881—1888 | ||||
Georgije Branković | 1890—1907 | ||||
Lukijan Bogdanović | 1908—1913 | Od 1913. godine do 1920. tron Karlovačkog mitropolita je bio upražnjen a nakon obnove srpske patrijaršije titula pridodata patrijarhu. |
- Arsenije Stojković je posle smrti mitropolita Samuila Maširevića postavljen je 1870. za administratora Karlovačke mitropolije, a 1872. smenjen sa tog položaja. Prilikom izbora mitropolita 1874. izabran je jednoglasno za mitropolita karlovačkog, ali bečka vlada ga nije htela potvrditi. Isto to se ponovilo i 1881, kada je izabran za većinom glasova. Oba puta ga je car odlikovao, ali ga nije hteo potvrditi za mitropolita.
Crnogorski mitropoliti (1766—1920)
[uredi | uredi izvor]Zetska episkopija koja je ustanovljena 1219. godine je 1346. na Saboru uzvišena u rang Mitropolije. Od ukidanja Pećke patrijaršije 1766. do 1920. godine, Crnogorska mitropolija ima poseban status.
Slika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Sava Petrović Njegoš | 1735—1781 | Po odlasku vladike Save iz Crne Gore (1742) u Rusiju, Vasilije Petrović postaje njegov koadjutor (zamenik). | |||
Arsenije Plamenac | 1781—1784 | ||||
Petar I Petrović | 1784—1830 | hirotonisan u Sremskim Karlovcima, kanonizovan kao Sveti Petar Cetinjski | |||
Petar II Petrović Njegoš | 1833—1851 | zavladičio se u Petrogradu tek 1833, a gospodar Crne Gore od 1830. | |||
Nikanor Ivanović | 1858—1860 | Mitropolija je bila više od 7 godina bez mitropolita. hirotonisan u Rusiji decembra 1858. | |||
Ilarion II Roganović | 1860—1882 | u Petrogradu hirotonisan za episkopa 30. maja 1863. godine | |||
Visarion Ljubiša | 1882—1884 | ||||
Mitrofan Ban | 1885—1920 |
Beogradski mitropoliti (1831—1920)
[uredi | uredi izvor]Slika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
Melentije Pavlović | 1831—1833 | prvi arhiepiskop beogradski i mitropolit Srbije nakon dobijanja crkvene samouprave (1831), Srbin. | |||
Petar Jovanović | 1833—1859 | ||||
Mihailo Jovanović | 1859—1881 | 1879. mitropolija je dobila autokefalnost | |||
Teodosije Mraović | 1881—1889 | ||||
(ponovo) Mihailo Jovanović | 1889—1898 | Ponovo beogradski Mitropolit | |||
Inokentije Pavlović | 1898—1905 | ||||
Dimitrije Pavlović | 1905—1920 | Uzdignut u rang patrijarha |
Patrijarsi (od 1920)
[uredi | uredi izvor]Srpska patrijaršija je opet uspostavljena 1920. godine.
Slika | Ime | Datum rođenja | Datum smrti | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
(39) patrijarh Dimitrije | 28. oktobar 1846. | 6. april 1930. | 1920—1930 | Od obnavljanja patrijaršije poneo istorijske titule arhiepiskop pećki i mitropolit beogradsko-karlovački koju će nositi i njegovi naslednici. | |
(40) patrijarh Varnava | 10. septembar 1880. | 23. jul 1937. | 1930—1937 | Preminuo pod nerazjašnjenim okolnostima. | |
(41) patrijarh Gavrilo [V] | 17. maj 1881. | 7. maj 1950. | 1938—1950 | Od 1944. do 1946. u egzilu. | |
(42) patrijarh Vikentije [II] | 23. avgust 1890. | 5. jul 1958 | 1950—1958 | Preminuo pod nerazjašnjenim okolnostima. | |
(43) patrijarh German | 19. avgust 1899. | 27. avgust 1991. | 1958—1990 | Odlukom Sabora Srpske pravoslavne crkve umirovljen je za života. | |
(44) patrijarh Pavle | 11. septembar 1914. | 15. novembar 2009. | 1990—2009 | Za života nazivan patrijarh Pavle. Međutim, po nekima on je drugi po redu poglavar pod tim imenom jer je postojao i mitropolit smederevski Pavle u 16. veku koji je bio čuvar patrijarškog trona i broji se kao prvi. | |
(45) patrijarh Irinej | 28. avgust 1930. | 20. novembar 2020. | 2010—2020 | Preminuo od posledica zaraze virusom korona. | |
(46) patrijarh Porfirije | 22. jul 1961. | trenutni | 2021— |
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Protojerej dr Radomir Popović: Kratak pregled Srpske crkve kroz istoriju, Beograd 2002. Srpski arhiepiskopi i patrijarsi