Ribolov škampa na konjima

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ribolov škampa na konjima
Lov škampa na konjima
Nematerijalno kulturno nasleđe
RegionBelgija
(Evropa i Severna Amerika)
Svetska baština Uneska
Lista upisaUNESKO
Unesko oznaka00673
Reprezentativna lista nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečenstva
Datum upisa2013.
Lokacija upisahttps://ich.unesco.org/en/RL/shrimp-fishing-on-horseback-in-oostduinkerke-00673

Ribolov škampa na konjima je način izlova škampa koji se praktikuje u Ostdenkerku, mestu u provinciji Zapadna Flandrija, na jugozapadnoj obali Belgije. Ovaj tradicionalni način hvatanja škampa predstavlja značajnu turističku atrakciju,[1] a Ostdenkerk je jedino mesto na svetu gde se još uvek praktikuje.

Ribolov škampa na konjima u Ostdenkerku je upisan 2013. godine s na UNESKO-ovu listu nematerijalne svetske baštine u Evropi.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Reportaža o ribolovu škampa na konjima iz 1941. godine
Grafika iz 1887. godine

Tokom 15. veka ribolov škampa na konjima praktikovao se na obalama Severnog mora u Francuskoj, Holandiji, pa čak i na jugu Engleske. Ova aktivnost predstavljala je dodatni prihod potreban za domaćinstvo. Danas je ovo aktivnost koja se praktikuje još samo u Ostdenkerku i predstavlja turističku atrakciju.[3]

Način ribolova[uredi | uredi izvor]

U Ostdenkerku se ribolovom škampa na konjima aktivno bavi dvanaest domaćinstava. Svako domaćinstvo ima svoju posebnost, kao što je tkanje mreža ili znanje o belgijskim vučnim konjima. U lov se odlazi dva puta nedeljno, sem u zimskim mesecima.

Za ribolov se koriste belgijski vučni konji rase Brabant,[4] specijalno obučeni za ovu aktivnost. Konji hodaju po plitkoj vodi, paralelno sa obalom, povlačeći levakaste mreže koje drže otvorene dve drvene daske. Preko peska se prevlači lanac, koji stvara vibracije, zbog čega škampi uskaču u mrežu.[5] Ribolov traje oko jedan sat, a zatim se izlazi iz mora kako bi se konji odmorili, kao i da bi se vratile u more neželjene ulovljene vrste kao što su sitne ribe, krabe i meduze, a ulovljeni škampi sakupljaju se u košare okačene sa svake strane leđa konja. Iz mreža se ispira pesak.[6] Osnovni atributi uspešnog lova su dobro poznavanje mora i plaže, zajedno sa visokim nivoom poverenja prema svom konju.

Proces deluje veoma spor i meditativan - konj i jahač vijugaju napred-nazad - ali ova aktivnost zahteva znatnu veštinu i znanje o okeanu, plimama i osekama i samim konjima. Izbor pravog konja presudan je deo ove aktivnosti, jer kada konj prvi put vidi more i talase, pokušava da pobegne nazad na obalu.[7]

Oprema i obuka[uredi | uredi izvor]

Oprema koja se koriti za ovu aktivnost vremenom se značajno razvila kako bi se poboljšala udobnost ribara i povećala količina ulovljenih škampa. Umesto mazgi ili manjih konja počeli su da se koriste belgijski vučni konji, koji su mnogo veći i snažniji, a unapređena je i odeća samih ribolovaca. Ribolovci na konjima nose jarko žuto zaštitno odelo, visoke gumene čizme i kape i sede na drvenim sedlima.[6]

Za ribolovca škampa na konju potreban je teoretski kurs u Nacionalnom muzeju ribarstva, Navigo. Pored toga, ribolovci pripravnici moraju proći dvogodišnju praktičnu obuku i položiti završni ispit. S obzirom na snagu koja joj je potrebna, ribolov škampa se u istoriji smatrao muškom delatnošću, mada su je i žene praktikovale. Polaganjem praktičnog ispita, Nele Bekaert postala je prva žena koju je zajednica zvanično prepoznala kao ribolovca škampa na konju.[3]

Povorka ribara na konjima tokom Festivala škampa

Značaj[uredi | uredi izvor]

Tradicija lova škampa na konjima zajednici daje snažan osećaj kolektivnog identiteta i igra centralnu ulogu u društvenim i kulturnim događajima, uključujući dvodnevni Festival škampa, za koji lokalna zajednica mesecima gradi plutajuće, kao i ulično pozorište i izrađuje kostime. Parada lovaca i takmičenje u kojem je stotine dece pokrenuto u lov na škampe privuku više od 10.000 posetilaca svake godine. Iskusni lovci demonstriraju tehnike i dele znanje o mrežama, plimama i osekama sa početnicima.[2][1]

Nacionalni muzej ribarstva daje istorijski pregled flamanskog ribarstva i između ostalog prikazuje makete ribarskih brodova od 800. godine nove ere i originalnu ribarsku kolibu.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Artisanat traditionnel”. navigomuseum.be. Pristupljeno 8. 6. 2021. 
  2. ^ a b „Shrimp fishing on horseback in Oostduinkerke”. unesco. Pristupljeno 8. 6. 2021. 
  3. ^ a b „Shrimp Fishing on Horseback: An Enduring Belgian Tradition”. The Culture Trip. 4. 10. 2016. Pristupljeno 15. 6. 2021. 
  4. ^ „Belgiski konj za vuču - Belgian draft horse”. poljoinfo.com. Pristupljeno 15. 6. 2021. 
  5. ^ „Shrimp Fishing on Horseback”. atlasobscura.com. Pristupljeno 9. 6. 2021. 
  6. ^ a b „Horseback shrimp fishing”. belgiancoast.co.uk. Arhivirano iz originala 05. 06. 2021. g. Pristupljeno 9. 6. 2021. 
  7. ^ FROST, NATASHA. „The Dying Art of Fishing for Shrimp on Horseback”. www.atlasobscura.com. Pristupljeno 9. 6. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]