2015
Milenijum: | 3. milenijum |
---|---|
Vekovi: | |
Decenije: | |
Godine: | |
2015 na Vikimedijinoj ostavi. | |
2015. je bila prosta godina.
Događaji[uredi | uredi izvor]
Januar[uredi | uredi izvor]
- 1. januar — Litvanija je postala 19. član Evrozone.
- U Moskvi osnovana Evroazijska ekonomska unija.
- 2. januar — Jermenija postala 4. član Evroazijske ekonomske unije.
- 3—10. januar — Pripadnici terorističke grupe Boko haram napali su grad Baga na severu Nigerije i masakrirali preko 2.000 ljudi.
- 7. januar — U pucnjavi u redakciji satiričnog lista „Šarli Ebdo“, u centru Pariza, poznatog po karikaturama muslimanskih lidera, ubijeno je 12 ljudi, uključujući i dva policajca.
- 11. januar — Kolinda Grabar-Kitarović pobedila u tesnom izbornom finišu predsedničke trke na izborima za predsednika Republike Hrvatske.
- 13. januar — Napad na autobus u Volnovahi kao deo nove eskalacije rata u istočnoj Ukrajini.
- 14. januar — Nakon što je Švajcarska narodna banka ukinula donju granicu deviznog kursa prema evru, vrednost švajcarskog franka je drastično porasla.
- Predsednik Italije Đorđo Napolitano je podneo ostavku usled starosti.
- 20. januar — Šiitski pobunjenici u glavnom gradu Jemena Sani zauzeli predsedničku palatu.
- 21. januar — U Zagrebu umro Kemal Monteno bosanskohercegovački kantautor, tekstopisac, kompozitor i šansonjer.
- 22. januar — Artiljerijski napad na stanicu transporta "Donjeckgomarš" "Bose" u Donjecku, pri čemu je poginulo najmanje 8 civila, a najmanje 13 bilo ranjeno.
- DNR i LNR objavile kraj primirja i pokrenule kontraofanzivu u kojoj su zauzele Donjecki aerodrom i započele bitku za Debaljceve (strateško železničko čvorište).
- 25. januar — Koalicije radikalne levice (SIRIZA) koju predvodi Aleksis Cipras, pobedila je na vanrednim parlamentarnim izborima osvojivši 149 mandata od ukupno 300 mandata.
- 26. januar — Nakon izbora, Aleksis Cipras je postao predsednik vlade Grčke.
- 27. januar — Lider SIRIZE Aleksis Cipras je formirao vladu sa desno orijentisanom strankom Nezavisni Grci.
- 31. januar — Serđo Matarela je izabran za predsednika Italije.
Februar[uredi | uredi izvor]
- 1. februar — Novak Đoković osvojio je rekordnu petu titulu na Otvorenom prvenstvu Australije u tenisu, pobedivši Endija Marija sa 3-1.
- Reprezentacija Francuske je osvojila Svetsko prvenstvo u rukometu 2015. pobedom u finalu nad Katarom od 25:22.
- Nju Ingland patriotsi savladali su Sijetl sihokse sa 28:24 na 49. Superboulu.
- 3. februar — Međunarodni sud pravde u Hagu odbacio tužbu Hrvatske protiv Srbije, kao i protivtužbu Srbije za genocid.
- 9. februar — U Beogradu umro Boba Stefanović srpski kantautor, tekstopisac, kompozitor i šansonjer.
- 12. februar — U Minsku su danas posle 17 sati pregovaranja završeni razgovori lidera Rusije, Ukrajine, Francuske i Nemačke kao i razgovori Kontakt grupe koji su rezultirali usvajanjem novog sporazuma pod nazivom Minsk 2, kojim je predviđen prekid vatre od 15. februara.
- 18. februar — Grčki parlament izabrao je Prokopisa Pavlopulosa za novog predsednika Grčke.
- Novorusijski pobunjenici ušli u Debaljcevo, čime su uspostavili vezu Donjeck-Lugansk.
- 22. februar — Najmanje tri osobe su poginule a više od 10 je povređeno u eksploziji koja se dogodila tokom marša posvećenog godišnjici zbacivanja bivšeg predsednika Viktora Janukoviča u Harkovu.
- 27. februar — Boris Nemcov, vođa ruskog opozicionog Pokreta solidarnosti ubijen je u centru Moskve.
Mart[uredi | uredi izvor]
- 8. mart — Zemljotres jačine 4,6 stepeni Rihterove skale dana u 21.47 sati po lokalnom vremenu, epicentar u selu Mrčići (Kosjerić).
- 9. mart — U sudaru dva helikoptera na severu Argentine poginulo 10 osoba, od kojih su 8 bili francuski državljani. U nesreći su stradali plivačica Kamij Mifa, bokser Aleksis Vasten i jedriličarka Florens Arto.
- 12. mart — Island povukao kandidaturu za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
- 13. mart — U širem rejonu aerodroma Surčin srušio se vojni helikopter Mi-17 vojske Srbije. Poginulo je svih 7 putnika i članova posade, među njima i beba stara 5 dana.
- 14. mart — Tropski ciklon „Pam“ opustošio pacifičku državu Vanuatu. Vetar dostizao brzine i do 320 km/čas.
- 20. mart — Pomračenje Sunca je bilo vidljivo širom Evrope, a totalno pomračenje je bilo na području severnije od Farskih ostrva i Svalbarda.
- U napadima bombaša-samoubica na dve džamije u Sani poginulo je više od 130 osoba.
- 22. mart — Novak Đoković osvojio 50. titulu u karijeri pobedivši Švajcarca Rodžera Federera u finalu Indijan Velsa sa 2-1.
- 24. mart — Kopilot aviona Erbas A320 nemačke kompanije Džermanvings sa 144 putnika i 6 članova posade je namerno srušio avion u francuskim Alpima.
- 25. mart — Saudijska Arabija je počela vazdušne napade na hutske milicije i njihove saveznike kako su se oni počeli približavati Adenu, privremenom glavnom gradu Jemena.
- 27. mart — U 19.42.57 UTC raketom Sojuz sa kosmodroma Bajkonur lansirana tročlana posada ka Međunarodnoj svemirskoj stanici. Posadu su činili Genadij Padalka i Mihail Kornijenko iz agencije Roskosmos i Skot Keli iz Nase.
April[uredi | uredi izvor]
- 2. april — U napadu pripadnika Al Šababa u studentskom gradu u Garisi na severoistoku Kenije poginulo je najmanje 147 ljudi.
- 13. april — Nemački književnik i nobelovac Ginter Gras preminuo u 88. godini života.
- Osnivanje Slobodne Republike Liberland.
- 15. april — Srpski teniser Novak Đoković proglašen za najboljeg sportistu sveta na ceremoniji dodele Laureus nagrade.
- 19. april — 28 osoba je spašeno sa broda koji je potonuo 96 km od libijske obale i na kom se nalazilo najmanje 700 afričkih izbeglica.
- 21. april — 40 naoružanih osoba koje su nosili uniforme sa oznakama UČK, zauzelo je oko dva časa noću karaulu u selu Gošince, u opštini Lipkovo, potvrdila je makedonska policija.
- 25. april — U zemljotresu magnitude 7,9 stepeni koji je pogodio Nepal stradalo preko dve hiljade ljudi (Zemljotres u Nepalu 2015.).
- 26. april — Nursultan Nazarbajev peti put izabran za Predsednika Kazahstana.
- Makedonsko ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je veliku policijsku operaciju u blizini granice sa južnom srpskom pokrajinom Kosovom i Metohijom.
- 27. april — U zvorničku policijsku stanicu je oko 19.10 upao naoružani pripadnik vehabijskog pokreta sa puškom pumparicom i pucao u policajce. U razmeni vatre jedan policajac je ubijen, dvojica ranjena, a napadač likvidiran.
Maj[uredi | uredi izvor]
- 7. maj — Konzervativna partija osvaja najveći broj glasova na parlamentarnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu i prvi put posle 18 godina dobija većinu u parlamentu.
- 9. maj — U sukobima između makedonske vojske i terorističke albanske grupe u Kumanovu poginulo 8 policajaca, 37 ih je ranjeno, a poginulo je 10 terorista.
- Održana Parada pobede u Moskvi 2015.
- 14. maj — Viši sud u Beogradu rehabilitovao je generala Dragoljuba Mihailovića i vratio mu građanska prava koja su mu bila oduzeta u političko-ideološkom procesu komunističkog režima 1946. godine.
- 21. maj — Kirgistan postao 5. član Evroazijske ekonomske unije.
- 23. maj — Irska je postala prva država na svetu koja je legalizovala istopolne brakove na ustavnom referendumu.
- 23. maj — Švedski muzičar Mons Selmerlev je pobedio na Pesmi Evrovizije sa pesmom Heroes.
- 24. maj — Andžej Duda pobedio je trenutnog predsednika Bronjislava Komorovskog u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj.
Jun[uredi | uredi izvor]
- 1. jun — Putnički brod sa 450 osoba prevrnuo se na reci Jangce na jugu Kine.
- 3. jun — Došlo do nove eskalacije sukoba u istočnoj Ukrajini nakon žestokog okršaja ukrajinske vojske i snaga Donjecke narodne republike u mestu Marinka (predgrađe Donjecka).
- Broj prolazaka izbeglica sa Bliskog istoka putem preko istočnog Sredozemlja preko Turske i Grčke, porastao je za više od 500% od početka godini, a više od polovine izbeglica su bili Sirijci, rekao je Fronteks.
- 5. jun — Teroristi Islamske države poreklom iz BiH i sa Kosova pozvali su muslimane sa područja Balkana na džihad i hidžru (iseljavanje radi vere), a oni koji ne mogu da se bore u Bosni, Srbiji…
- 6. jun — Predstavnik administracije predsednika Ukrajine Andrej Lisenko, saopštio je novinarima da Ukrajina odustaje od Minskog sporazuma.
- Ukrajinska vojska iz samohodnih artiljerijskih jedinica i haubica žestoko granatirala Donjeck, pričinivši veliku materijalnu štetu i dosta povređenih civila.
- Fudbaleri Barselone osvojili su titulu prvaka Evrope pobedom nad Juventusom 3:1 (1:0) u finalu Lige šampiona.
- Ukrajinska vojska iz samohodnih artiljerijskih jedinica i haubica žestoko granatirala Donjeck, pričinivši veliku materijalnu štetu i dosta povređenih civila.
- 9. jun — U eksplozijama u skladištu nafte u Kijevu nekoliko osoba je poginulo, a na desetine povređeno.
- 17. jun — U Beogradu umro Vlastimir Đuza Stojiljković srpski filmski i pozorišni glumac.
- 20. jun — Reprezentacija Srbije osvojila je Svetsko prvenstvo u fudbalu do 20. godine pobedom nad Brazilom 2-1.
- 25. jun — U toplotno talasu koji je zahvatio Pakistan smrtno je stradalo više od hiljadu osoba.
- 26. jun — Vrhovni sud SAD je legalizovao istopolne brakove na teritoriji cele zemlje.
- 28. jun — Ženska košarkaška reprezentacija Srbije osvojila je Evropsko prvenstvo pobedom nad Francuskom.
Jul[uredi | uredi izvor]
- 5. jul — Građani Grčke su većinom glasova na referendumu glasali protiv uslova kreditiranja koji nude Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond.
- 8. jul — Savet bezbednosti UN nije usvojio rezoluciju povodom 20 godišnjice zločina u Srebrenici, pošto je Rusija kao stalna članica uložila veto.
- 11. jul — U Memorijalnom centru Potočari danas je obeleženo 20 godina od zločina nad muslimanskim stanovništvom u Srebrenici uz prisustvo velikog broja građana i stranih delegacija, među kojima je bio i premijer Srbije Aleksandar Vučić.
- Premijer Srbije Aleksandar Vučić napadnut je od strane okupljene muslimanske rulje na ulasku na groblje u Potočarima i zadobio udarac kamenom i pesnicom u levu stranu glave.
- U centru Kumanova je aktivirana eksplozivna naprava koja je pričinila materijalnu štetu, ali nije bilo žrtava ni povređenih.
- Premijer Srbije Aleksandar Vučić napadnut je od strane okupljene muslimanske rulje na ulasku na groblje u Potočarima i zadobio udarac kamenom i pesnicom u levu stranu glave.
- 12. jul — Srpski teniser Novak Đoković odbranio je titulu na Vimbldonu, pošto je u velikom finalu pobedio Švajcarca Rodžera Federera sa 7:6 (7:1), 6:7 (10:12), 6:4, 6:3.
- 14. jul — Sonda Novi horizonti je postala prva sonda koja je proletela blizu Plutona.
- 20. jul — Najmanje 30 osoba je poginulo, a oko 100 ljudi je povređeno u eksploziji u turskom gradu Suruču, koji se nalazi u blizini granice sa Sirijom. Turski zvaničnici sumnjaju da je reč o samoubilačkom napadu Islamske države.
- 22. jul — Članovi trojnog predsedništva Bosne i Hercegovine, Mladen Ivanić, Bakir Izetbegović i Dragan Čović posetili su Srbiju i sastali se sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem.
- U 21.02.44 UTC raketom Sojuz sa kosmodroma Bajkonur lansirana tročlana posada ka Međunarodnoj svemirskoj stanici. Posadu su činili Oleg Kononenko iz agencije Roskosmos, Čel Lindgren iz Nase i Kimija Juj iz agencije JAXA.
- 24. jul — Turska je otpočela vazdušne udare na pozicije militanata Islamske države i kurdske Radničke partije Kurdistana na severu Sirije i Iraka, posle samoubilačkog napada u turskom pograničnom gradu Suruču.
Avgust[uredi | uredi izvor]
- 6. avgust — Srpska glumica Đurđija Cvetić preminula je u Beogradu posle duge i teške bolesti u 73. godini.
- 8. avgust — Vaterpolo reprezentacija Srbije osvojila je zlatnu medalju na SP u Kazanju pobedom protiv Hrvatske 11:4.
- 12. avgust — Velika eksplozija u kineskom gradu Tjencinu usmrtila je 145 ljudi, dok je više stotina zbrinuto u bolnicama.
- 14. avgust — Podizanjem američke zastave u Havani nakon pune 54 godine otvorena ambasada SAD na Kubi.
- 16. avgust — Indonežanski civilni avion udario u planinu na teritoriji Papue Nove Gvineje, pri čemu je svih 54 putnika smrtno stradalo.
- 17. avgust — Poznati kantautor i šansonjer Arsen Dedić preminuo je u Zagrebu u 78. godini.
- 20. avgust — Premijer Grčke Aleksis Cipras podneo je ostavku.
- 26. avgust — Ubistvo Alison Parker i Adama Vorda.
- 27. avgust — Posle duge i teške bolesti, u 67. godini u Roterdamu preminuo je Boris Aranđelović srpski rok muzičar i pevač grupe Smak.
- 28. avgust — Srpska atletičarka Ivana Španović osvojila je bronzanu medalju na Svetskom prvenstvu u Pekingu uz nacionalni rekord.
- 29. avgust — Istoričar i akademik Milorad Ekmečić preminuo je u Beogradu u 86. godini života.
- 31. avgust — Jedan pripadnik nacionalne garde je poginuo, a gotovo 100 povređeno kod zgrade ukrajinskog parlamenta, tokom sukoba policajaca i učesnika mitinga protiv izmena Ustava.
Septembar[uredi | uredi izvor]
- 2. septembar — U 04.37.42 UTC raketom Sojuz sa kosmodroma Bajkonur lansirana tročlana posada ka Međunarodnoj svemirskoj stanici. Posadu su činili Sergej Volkov iz Roskosmosa, Ajdin Aimbetov iz Kazahtana i Andreas Mogensen iz Evropske svemirske agencije.
- 3. septembar — Glavni odbor SPS-a izabrao je za potpredsednike stranke Branka Ružića, Aleksandra Antića, Slavicu Đukić Dejanović, Žarka Obradovića i Predraga Markovića, a za počasnog predsednika stranke Milutina Mrkonjića, za predsednika izvršnog odbora izabrana je Dijana Vukomanović, a novi šef poslaničkog kluba SPS-a je Đorđe Milićević. U Glavni odbor su imenovani Nikola Šainović i Bata Živojinović, dok je u predsedništvo imenovan Petar Škundrić.
- 6. septembar — 6 osoba poginulo na reliju u španskoj La Korunji nakon što je jedan od automobila uleteo u publiku.
- 8. septembar — U bombaškom napadu na istoku Turske, u vilajetu Igdir, poginulo je 12 turskih policajaca.
- 9. septembar — Kraljica Elizabeta II je oko 18.30 časova po srpskom vremenu postala najduže vladajući britanski monarh u istoriji, prestigavši Viktoriju Hanoversku.
- 11. septembar — Najmanje 111 osoba smrtno je stradalo kada se građevinski kran srušio na Svetu džamiju u saudijskom gradu Meka, pri čemu je i sama zgrada džamije značajno oštećena.
- 13. septembar — Srbin Novak Đoković osvojio je Otvoreno prvenstvo SAD u tenisu pobedivši u finalu Rodžera Federera 3:1.
- 14. septembar — Bivši komandant Srpske vojske Krajine general Mile Novaković preminuo je u Banovcima, kod Beograda, u 65. godini.
- Mađarska policija zatvorila je popodne pružni prolaz Horgoš-Segedin, kod mesta Reska, na srpsko-mađarskoj granici, koji su izbeglice sa Bliskog istoka najčešće koristile za prelazak u tu zemlju.
- 16. septembar — U Šid su tokom noći pristigle prve izbeglice koje su preko Hrvatske promenile rutu za odlazak u Zapadnu Evropu nakon što je Mađarska zatvorila granice.
- Izbeglice sa Bliskog istoka probile su nešto pre 15 sati ogradu na graničnom prelazu Horgoš 2 pokušavajući da uđu u Mađarsku. Oko hiljadu migranata ponovo je probilo ogradu oko 17.30. Mađarska policija bacala je suzavac i tukla novinare RTS-a. Na granicu su stigli i srpski policajci koji treba da spreče dalje sukobe.
- 20. septembar — Drugi put zaredom, a ukupno četvrti put održana parada ponosa u Beogradu zajedno sa prvom trans paradom. Skupovi su prošli bez većih incidenata.
- 21. septembar — Hrvatska je od ponoći zatvorila granični prelaz Batrovci za teretni saobraćaj, dok se ulaz teretnih vozila iz te zemlje u Srbiju i dalje odvija uz veće zastoje. Premijer Srbije Aleksandar Vučić sazvao hitnu sednicu Vlade zbog poteza Hrvatske.
- 24. septembar — Najmanje 1100 osoba je poginulo i još 934 osobe su povređene tokom stampeda tokom hadžiluka u Saudijskoj Arabiji.
- 24. septembar — Srbija je od ponoći uvela kontramere Hrvatskoj zabranivši uvoz robe iz ove zemlje. Zabrana se odnosi i na kamione i vagone trećih država koji prevoze hrvatsku robu. Hrvatska zabranila ulazak vozila sa srpskim tablicama na njenu teritoriju.
- 25. septembar — Hrvatska je u 17 sati odblokirala granicu sa Srbijom i sva putnička i teretna vozila prolaze bez opterećenja. Isto je učinila i Srbija nekoliko sati kasnije.
- 26. septembar — Demokratska stranka Srbije i Pokret Dveri organizovali su protestni skup u Beogradu sa kojeg su zatražili da se odustane od prodaje Telekoma Srbije i „rasprodaje preostalih prirodnih i privrednih bogatstava Srbije“.
- 27. septembar — Premijer Srbije Aleksandar Vučić i predstavnik "Igl hilsa" Muhamed Alabar postavili su kamen temeljac za dve stambene kule, čime je zvanično počela izgradnja projekta Beograd na vodi, vrednog 3,5 milijardi evra.
- Povodom početka izgradnje "Beograda na vodi", odvojeno su održani protesti Inicijative "Ne davimo Beograd" i Demokratske stranke zajedno sa Novom strankom.
- Ispred zgrade Skupštine Crne Gore u Podgorici, održan je protest opozicionog Demokratskog fronta (DF), koji će se nastaviti, kako su najavili organizatori, sve dok se ne ispune njihovi zahtevi, a to su formiranje prelazne vlade i organizovanje fer izbora.
- Na parlamentarnim izborima u Kataloniji većinu mesta osvojile su stranke koje se zalažu za nezavisnost te španske pokrajine.
- Ispred zgrade Skupštine Crne Gore u Podgorici, održan je protest opozicionog Demokratskog fronta (DF), koji će se nastaviti, kako su najavili organizatori, sve dok se ne ispune njihovi zahtevi, a to su formiranje prelazne vlade i organizovanje fer izbora.
- Povodom početka izgradnje "Beograda na vodi", odvojeno su održani protesti Inicijative "Ne davimo Beograd" i Demokratske stranke zajedno sa Novom strankom.
- 28. septembar — Agencija NASA potvrdila da se na Marsu tokom leta javlja tečna voda na površini.
- 30. septembar — Avioni Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije počeli su da sprovode vazdušnu operaciju nanošenja preciznih udara po pozicijama Islamske države u Siriji.
Oktobar[uredi | uredi izvor]
- 10. oktobar — Najmanje 86 ljudi je poginulo, a više od 126 je povređeno u dve eksplozije u centru Ankare kod železničke stanice.
- 22. oktobar — Narodna skupština Republike Srpske usvojila deklaraciju o genocidu NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svetskog rata.
- 24. oktobar — Policija upotrebila suzavac i šok bombe prilikom sukoba sa demonstrantima u Podgorici tokom protesta opozicionog Demokratskog fronta. Demonstranti ispred Skupštine bacali petarde i baklje.
- 25. oktobar — U ostacima srednjovekovnog grada Rudnika pronađen pečat kneza Lazara.
- 26. oktobar — Svetska zdravstvena organizacija uvrstila suvomesnate proizvode i mesne prerađevine na listu potencijalno kancerogenih.
- Zemljotres magnitude 7,5 je pogodio Avganistan i Pakistan, usmrtivši najmanje 280 osoba i povredivši više od 800.
- 29. oktobar — Vlasti NR Kine nakon 36 godina ukinule zakon o politici jednog deteta.
- U 86. godini preminuo je košarkaški trener Ranko Žeravica.
- Bidija Devi Bandari je postala prva žena koja je izabrana da bude predsednik Nepala.
- U 86. godini preminuo je košarkaški trener Ranko Žeravica.
- 30. oktobar — Najmanje 56 osoba je poginulo, a 180 povređeno u eksploziji i požaru u noćnom klubu „Kolektiv” iz Bukurešta.
- 31. oktobar — Erbas A321 ruske avio-kompanije Kogalimavija sa 217 putnika i 7 članova posade, srušio se na Sinaju neposredno po poletanju iz Šarm el Šeika.
Novembar[uredi | uredi izvor]
- 9. novembar — Generalna konferencija Uneska odbacila je prijem Kosova u ovu organizaciju.
- 12. novembar — Najmanje 37 osoba je poginulo u dva odvojena bombaška napada u Bejrutu.
- 12. novembar — Ozloglašeni Džihadista Džon ubijen je američkim dronom u sirijskom gradu Raka.
- 13. novembar — Najmanje 130 osoba je ubijeno, a 352 ranjeno u seriji pucnjava i eksplozija u Parizu. Predsednik Fransoa Oland je zatvorio državne granice i proglasio vanredno stanje na teritoriji cele Francuske.
- 16. novembar — Na osnovu dogovora zemalja Šengena, Srbija je obaveštena da će doći do zatvaranja granica Slovenije, Austrije, Hrvatske i Makedonije.
- 18. novembar — U terorističkom napadu u Sarajevu ubijena dva pripadnika Oružanih snaga BiH, dok su tri osobe ranjene.
- 19. novembar — U Beogradu preminula novinarka i glumica Dunja Lango.
- 20. novembar — U terorističkom napadu na hotel u Bamaku, islamisti ubili najmanje 29 osoba.
- 22. novembar — Konzervativac Maurisio Makri pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Argentini.
- Novak Đoković je osvojio rekordni četvrti uzastopni Masters kup i peti ukupno, pobedivši Rodžera Federera u finalu sa 2-0.
- 24. novembar — Turska je oborila ruski vojni avion jer je, kako je saopšteno, letelica povredila njen vazdušni prostor na granici sa Sirijom.
- Moskva potvrdila da je u Siriji oboren ruski helikopter i da je tom prilikom pilot poginuo.
- 28. novembar — Predsednik Rusije Vladimir Putin odobrio je ekonomske sankcije protiv Turske kao odgovor na obaranje ruskog aviona iznad Sirije.
Decembar[uredi | uredi izvor]
- 2. decembar — Najmanje 14 osoba je ubijeno, a 17 ranjeno u napadu na centar za osobe sa posebnim potrebama u San Bernardinu u Kaliforniji. Pucnjava i u bolnici u Hjustonu, ubijena jedna osoba. U poteri za beguncem u Denveru napadač ubijen, policajac ranjen. Okršaj i u Savani, žena ubijena, troje ranjeno.
- 2. — 4. decembar — U Beogradu je počela dvodnevna Ministarska konferencija OEBS.
- 3. decembar — Vladimir Lazarević, bivši general-pukovnik Vojske Jugoslavije pušten iz Haškog tribunala nakon odsluženja dve trećine kazne.
- Britanski borbeni avioni izveli su prve napade protiv Islamske države u Siriji, samo nekoliko sati pošto je parlament usvojio odluku o pokretanju takve akcije, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.
- 5. decembar — Napadač sa mačetom povredio troje ljudi na stanici metroa u Londonu, uzvikujući Ovo je za Siriju, pre nego što ga je policija savladala.
- 12. decembar — Na samitu COP21 u Parizu, predstavnici 195 zemalja usvojili su sporazum o borbi protiv globalnog zagrevanja.
- Ženama u Saudijskoj Arabiji dozvoljeno je da prvi put glasaju na izborima.
- 15. decembar — U 11.03.09 UTC raketom Sojuz sa kosmodroma Bajkonur lansirana tročlana posada ka Međunarodnoj svemirskoj stanici. Posadu su činili Jurij Malenčenko iz Roskosmosa, Timoti Kopra iz Nase i Timoti Pik iz Evropske svemirske agencije.
- 22. decembar — RN Falkon 9 v1.1FT, nakon lansiranja 11 satelita u orbitu, uspešno je prizemljila prvi stepen nedaleko od lansirne rampe sa koje je poletela.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
Smrti[uredi | uredi izvor]
Januar[uredi | uredi izvor]
- 1. januar — Ulrih Bek, nemački sociolog (*1944)
- 6. januar — Vlastimil Bubnjik, češki hokejaš i fudbaler (*1931)
- 7. januar — Rod Tejlor, australijski glumac (*1930)
- 9. januar — Mladen Markov, srpski pisac (*1934)
- 11. januar:
- Anita Ekberg, švedska glumica i model (*1931)
- Jene Buzanski, mađarski fudbaler i fudbalski trener (*1925)
- 19. januar — Predrag Simić, profesor Fakulteta političkih nauka (*1954)
- 21. januar — Kemal Monteno, bosanskohercegovački kantautor, tekstopisac, kompozitor i šansonjer (*1948)
- 23. januar — Abdulah od Saudijske Arabije, kralj Saudijske Arabije (*1924)
- 25. januar:
- Pavle Minčić, srpski glumac (*1931)
- Demis Rusos, grčki pop i rok pevač (*1946)
- 27. januar — Čarls Hard Tauns, američki fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (*1915)
- 31. januar — Lizabet Skot, američka glumica (*1922)
Februar[uredi | uredi izvor]
- 5. februar — Val Logsdon Fič, američki fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (*1923)
- 9. februar — Boba Stefanović, srpski kantautor, tekstopisac, kompozitor i šansonjer (*1946)
- 14. februar — Franjo Mihalić, jugoslovenski atletičar i trener (*1920)
- 16. februar — Lorena Rohas, meksička glumica i pevačica (*1972)
- 21. februar — Holm Zundhausen, nemački istoričar (*1942)
- 27. februar:
- Boris Nemcov, ruski političar (*1959)
- Lenard Nimoj, američki glumac i reditelj (*1931)
- 28. februar — Entoni Mejson, američki košarkaš (*1966)
Mart[uredi | uredi izvor]
- 1. mart — Miroslav Minja Dedić, srpski pozorišni i televizijski reditelj i profesor FDU (*1921)
- 5. mart — Vlada Divljan, srpski rok muzičar (*1958)
- 8. mart — Sem Sajmon, američki producent (*1955)
- 9. mart:
- Kamij Mifa, francuska plivačica (*1989)
- Fraj Oto, nemački arhitekta i građevinski inženjer (*1925)
- Aleksis Vasten, francuski bokser (*1986)
- Florens Arto, francuska jedriličarka (*1957)
- 12. mart — Teri Pračet, engleski pisac (*1948)
- 23. mart — Li Guangjao, singapurski političar (*1923)
- 26. mart — Tomas Transtremer, švedski pisac, pesnik i prevodilac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost (*1931)
- 28. mart — Stanimir Avramović, jugoslovenski i srpski glumac (*1924)
April[uredi | uredi izvor]
- 1. april — Misao Okava, najstarija živa osoba na svetu (*1898)
- 6. april — Gertruda Viver, najstarija živa osoba na svetu (*1898)
- 13. april — Ginter Gras, nemački književnik (*1927)
- 20. april — Nikola Kalaj, hrvatski hemičar (*1942)
- 30. april — Ben E. King, američki muzičar (*1938)
Maj[uredi | uredi izvor]
- 2. maj — Maja Plisecka, ruska primabalerina (*1925)
- 3. maj — Zoran Lalović, srpski rok muzičar, producent i pevač hevi metal grupe Kraljevski apartman (*1950)
- 9. maj — Kenan Evren, turski general i političar
- 14. maj — B. B. King, američki bluz pevač, tekstopisac i gitarista (*1925)
- 18. maj — Rejmond Gosling, engleski fizičar i molekularni biolog (*1926)
- 23. maj — Džon Neš, američki matematičar, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju (*1928)
Jun[uredi | uredi izvor]
- 1. jun:
- Vladimir Furduj, srpski rok muzičar i bubnjar Korni grupe (*1943)
- Mihajlo Soboljevski, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, potpukovnik JNA i jedan od najistaknutijih boraca poljskog porekla u NOR-u (*1923)
- 7. jun — Kristofer Li, engleski glumac (*1922)
- 11. jun — Ron Mudi, britanski glumac, pevač, kompozitor i pisac (*1924)
- 15. jun — Žana Friske, ruska glumica i pevačica (*1974)
- 17. jun:
- Sulejman Demirel, turski političar
- Vlastimir Đuza Stojiljković, srpski glumac (*1929)
- 20. jun — Ester Brand, južnoafrička atletičarka (*1922)
- 21. jun — Veijo Meri, finski pisac (*1928)
- 26. jun — Jevgenij Primakov, nekadašnji Premijer Rusije (*1929)
- 29. jun — Jozef Masopust, čehoslovački fudbaler (*1931)
Jul[uredi | uredi izvor]
- 3. jul — Goran Gogić, srpski fudbaler (*1986)
- 5. jul — Joičiro Nambu, američki fizičar japanskog porekla, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (*1921)
- 10. jul — Omar Šarif, libansko-egipatski glumac (*1932)
- 13. jul — Ildiko Švarcenberger, mađarski mačevalac (*1951)
- 17. jul — Žil Bjanki, francuski vozač Formule 1 (*1989)
- 19. jul — Galina Prozumenšikova, sovjetska plivačica (*1948)
Avgust[uredi | uredi izvor]
- 6. avgust — Đurđija Cvetić, srpska glumica (*1942)
- 17. avgust — Arsen Dedić, kantautor i šansonjer (*1938)
- 27. avgust — Boris Aranđelović, srpski rok muzičar i pevač grupe Smak (*1948)
- 29. avgust — Milorad Ekmečić, srpski istoričar i akademik (*1928)
- 30. avgust — Ves Krejven, filmski režiser, najpoznatiji po horor filmovima, Strava u Ulici brestova i Vrisak
Septembar[uredi | uredi izvor]
- 3. septembar — Čandra Bahadur Dangi, najniži čovek u istoriji (*1939)
- 5. septembar — Mirko Vujković, srpski sportski radnik, svestrani sportista, rukometaš, hokejaš i vaterpolista (*1943)
- 8. septembar — Miroslav Josić Višnjić, srpski književnik (*1946)
- 14. septembar — Mile Novaković, bivši komandant i general Srpske vojske Krajine (*1950)
Oktobar[uredi | uredi izvor]
- 1. oktobar — Usnija Redžepova, srpsko-makedonska pevačica (*1946)
- 24. oktobar — Morin O’Hara, irska glumica (*1920)
- 29. oktobar — Ranko Žeravica, srpski i jugoslovenski košarkaški trener (*1929)
Novembar[uredi | uredi izvor]
- 2. novembar — Petar Lalović, srpski filmski reditelj, snimatelj i scenarista (*1932)
- 6. novembar - Pero Perović, najstariji građanin Crne Gore (*1909)
- 10. novembar — Helmut Šmit, nemački političar (*1918)
- 19. novembar — Dunja Lango, TV voditeljka i spikerka (*1941)
- 22. novembar — Kim Džung-sam, južnokorejski političar (*1927)
Decembar[uredi | uredi izvor]
- 20. decembar — Blaže Aleksoski, jugoslovenski i makedonski glumac (*1933)
- 21. decembar — Dejan Brđović, srpski odbojkaš (*1966)
- 27. decembar — Nevenka Petrić, srpska književnica i učesnica NOB-a (*1927)
- 28. decembar — Lemi Kilmister, engleski rok muzičar (*1945)
- 31. decembar — Natali Kol, američka kantautorka (*1950)
Dani sećanja[uredi | uredi izvor]
Nobelove nagrade[uredi | uredi izvor]
- Fizika — Takaki Kadžiti i Artur Makdonald
- Hemija — Tomas Lindal, Pol Modrič i Aziz Sankar
- Medicina — Vilijem Kembel i Satoši Omura; Juju Tu
- Književnost — Svetlana Aleksijevič
- Mir — Tuniski kvartet za nacionalni dijalog
- Ekonomija — Angus Diton