Opština Gornji Milanovac
Opština Gornji Milanovac | |
---|---|
Zgrada opštine Gornji Milanovac
| |
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Moravički |
Sedište | Gornji Milanovac |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | 38.985 (2022)[1] |
Gustina naseljenosti | 47 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Površina | 836,59 km2 |
Ostali podaci | |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Predsednik opštine | Dejan Kovačević |
Registarska oznaka | GM |
Veb-sajt | www.gornjimilanovac.rs |
Opština Gornji Milanovac je opština u Srbiji, u Šumadiji, u Moravičkom okrugu. Središte opštine je Gornji Milanovac. Prema podacima sa popisa 2022. godine u opštini je živelo 38.985 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 42.730 stanovnika).[2]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Na teritoriji opštine Gornji Milanovac se nalaze planina Rudnik na severu i Vujan na jugu. Teritorija opštine Gornji Milanovac sa severa se graniči sa opštinama Ljig i Aranđelovac, sa severoistoka i istoka sa opštinama Topola i gradskom opštinom Stragari Grada Kragujevca, sa jugoistoka i juga Knić i Čačak i sa zapada i severozapada sa opštinama Požega i Mionica. Kroz opštinu protiču reke Despotovica, Gruža, Dičina, Čemernica i Kamenica. Deo je Moravičkog okruga, kojem, pored nje, pripadaju i opštine Čačak, Lučani i Ivanjica.[3]
Vode[uredi | uredi izvor]
Od ukupne površine opštine od 836 km² slivu Velike Morave pripada 642 km² ili 77%, sliv Jasenice, Despotovice, Dičine, Čemernice, Kamenice i Gruže. Slivu Save pripada 194 km² ili 23%, tokovi Dragobilja, Dragobiljice i Kačera. Najveće reke na teritoriji opštine su: Gruža koja ima površinu sliva od 616 km² (u opštini 69 km²) i dužinu toka od 75 km (u opštini 14 km); Jasenica čija dužina toka je 85 km od čega je 5 km na području opštine; Despotovica čiji sliv ima površinu od 148 km², dužina toka je 24 km; Dičina čija je površina sliva 190 km², a na teritoriji opštine je 183 km², a dužina je 44 km; Čemernica koja ima površinu sliva 109 km² i Kamenica čiji je sliv 216 km² (107 km² na opštini), a dužina glavnog toka je 43 km.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Najvažnija saobraćajnica koja prolazi kroz teritoriju opštine je auto-put A2, tzv. koridor XI, (deo evropskog puta E763). Deonica auto-puta Ljig-Preljina, ukupne dužine 40,3 km, otvorena je 7. novembra 2016.[4] Gornji Milanovac je povezan sa auto-putem preko petlje u Takovu, koja se nalazi na oko 9 km od grada.
Za saobraćaj opštine poseban značaj ima i Ibarska magistrala koja preko teritorije Gornjeg Milanovca prolazi u dužini od 38 km. Na teritoriju opštine dolazi iz pravca severozapada, prelazi preko Rudnika i dalje na jug do Gornjeg Milanovca, dalje prolazi kroz Brđansku klisuru i u Brđanima napušta teritoriju opštine. Magistrala ima veliki značaj za Gornji Milanovac zbog veza sa Beogradom, auto-putom na zapadu i sa jugom zemlje. Veoma je značajan i regionalni put koji povezuje Gornji Milanovac sa Rudnikom i dalje, preko Topole, sa Beogradom. Sva naseljena mesta opštine povezana su lokalnim asfaltnim putevima za regionalne puteve i Ibarsku magistralu.
Kroz opštinu je do šezdesetih godina 20. veka prolazila i pruga uskog koloseka, koja je spajala Čačak i Beograd (voz „Ćira“). Nakon njenog ukidanja, železničke pruge više nema u opštini Gornji Milanovac.
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima je umerenokontinentalna ali vrlo hladna. Srednja godišnja temperatura kreće se od 10,5 °C do 7,7 °C na vrhu Rudnika. Jul je najtopliji mesec, a januar najhladniji. Jesen je toplija od proleća u proseku za 1 °C. Apsolutni maksimum je 38,8 °C (6. jul 1950), a apsolutni minimum -30,5 °C (17. februar 1956). Vegetacioni period na području opštine traje 220-260 dana. Srednja godišnja visina padavina je od 788mm do 985mm (na vrhu Rudnika).[5] Najmanja padavina, ispod 800mm, padne u okolini Gornjeg Milanovca (gradsko područje, delovi Brusnice i Velereč) i u Davidovici. Na ostalom delu opštine padne 800-900mm padavina. Najviše padavina padne u periodu april-juni, a najmanje u periodu oktobar-februar. Zima je najsušnije godišnje doba, a u toku nje padne svega 22% padavina. Najkišniji je jun, a u toku vegetacionog perioda padne oko 55% padavina.
Prosečni prvi dan sa snežnim pokrivačem je 6. decembar, a poslednji 21. mart (u Gornjem Milanovcu). Trajanje snega je 80-120 dana u nižim i 160-200 dana u višim predelima. Preovladavaju severni, jugoistočni i istočni vetrovi. Srednje brzine iznose 1,7-2,6m/s, a maksimalne brzine se kreću od 13,8-20,7m/s. Relativna vlažnost vazduha u gradu iznosi u toku godine prosečno 78,5%. Najveća je zimi 85%, a najmanja leti 75%.
Na nadmorskoj visini 500m ima 850mm padavina, što znači da godišnje količine vode na području opštine iznose 711 miliona m³ ili oko 14 hiljada m³ po stanovniku. S obzirom da svega 30 padavina učestvuje u potencijalu, može se računati na 330 miliona m³ ili 6.600m³ po stanovniku (u Srbiji je to tri puta manje).
Naseljena mesta[uredi | uredi izvor]
Pored grada Gornjeg Milanovca, nalaze se još dve varošice, Pranjani i Rudnik, i još 60 seoskih naselja:
Grad je smešten duž zapadne strane evropskog puta E763, između Ljiga na severu i Čačka na jugu.
Politika[uredi | uredi izvor]
Predsednici opštine[uredi | uredi izvor]
- Jovan Andrić (kraj 19. veka)[6]
- Maksim Sretenović (kraj 19. veka)[6][7]
- Stanoje Marinković (početak 20. veka)[6]
- Dragoljub Skubic (tridesete godine 20. veka)[6]
- Svetozar Čivović, pred Drugi svetski rat[6]
- Branko Knežević, neposredno posle 2. svetskog rata[8]
- Lazar Đorđević[8]
- Zdravko Radojević[8]
- Uroš Ivanović[8]
- Branko Petrović[8]
- Mihajlo Mišo Tešić[8]
- Milovan Milovanović[8]
- Hristivoje Petrović[8]
- 1955-1960 Đorđe Đoko Cajić[8]
- 1960-1963 Milojko Veljović (SKS)[9]
- 1963-1965 Borivoje Novaković[8]
- 1965-1967 Slobodan Stanojević[8]
- 1967-1969 Dragoljub Dragan Pavlović[8]
- 1969-1974 Živojin Simović[8]
- 1974-1982 Stanimir Jovanović[8]
- 1982-1984 Dušan Papić[8]
- 1984-1986 Jovan Tomović[8]
- 1986-1989 Todor Popović[8]
- 1989-1992 Pantelija Gačić (SPS)[8]
- 1992 Zoran Jakovljević (imenovan kao potpredsednik na šest meseci do narednih izbora)[8]
- 1992—2000 Dražimir Marušić (SPS)
- 2000. Aleksandar Pravdić (DSS)
- 2000—2004 Milutin M. Prodanović (DSS)
- 2004. Vladimir Simović (DSS)
- 2004—2010 Dražimir Marušić (SPS)
- 2010-2016 Milisav Mirković (SPS)
- 2016 — trenutno Dejan Kovačević (SNS)
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, opština Gornji Milanovac je imala 47.641 stanovnika; prema popisu iz 2011. stanovnika ima 44.406.[10]
Prema podacima popisa 2022. opština ima 38985 stanovnika.[1]
Broj stanovnika za 1865. je dat kao zbirni podatak za Crnogorski i Kačerski srez, što odgovara približnoj današnjoj površini opštine.[12] Podaci za 1931. su dati za Takovski srez, a tada je Rudnik sa okolnim selima bio u sastavu Kačerskog sreza, tako da je ovaj broj manji od stvarnog broja stanovnika današnje opštine.[13]
Kultura[uredi | uredi izvor]
Biblioteka[uredi | uredi izvor]
Biblioteka „Braća Nastasijević“ postoji još od 1857, tada osnovana pod nazivom Čitalište varoši Despotovica (raniji naziv grada), a današnji naziv je dobila 2000. po čuvenoj umetničkoj porodici Nastasijević. Nalazi se u zgradi Starog suda na trgu kneza Mihaila. 1966. je postala deo Radničkog univerziteta, a od 1970. Kulturnog centra. Samostalna ustanova je postala 1995.[14] Biblioteka ima fond od preko 100.000 knjiga, u svom sastavu ima i knjižaru, a bavi se i izdavačkom delatnošću.[15]
Biblioteka u svom sastavu ima četiri izdvojena odeljenja u Vraćevšnici, Pranjanima, Brđanima i na Rudniku. Rudničko odeljenje je najstarije, nastalo 1921. kao Narodna knjižnica i čitaonica. Od 1970-ih je smešteno u Domu kulture i ima fond od preko 10.000 knjiga. 1970. su nastala izdvojena odeljenja u Vraćevšnici i Pranjanima, odeljenje u Vraćevšnici ima oko 6500 knjiga, dok Pranjansko ima 5000 knjiga. U Brđanima je izdvojeno odeljenje otvoreno 19. aprila 2005, a ima preko 3000 knjiga.
Međunarodni bijenale umetnosti minijature[uredi | uredi izvor]
Svake druge godine se održava „Međunarodni bijenale umetnosti minijature“, na kome izlažu umetnici iz čitavog sveta. Jedini uslov da bi delo, koje mora biti originalno, moglo da bude uzeto u razmatranje od strane žirija je da može da se smesti u kocku stranice 10cm i da je nastalo u poslednje dve godine u odnosu na godinu održavanja bijenala. 2010. je održan jubilarni 10. bijenale minijature.[16]
Muzeji i galerije[uredi | uredi izvor]
U gradu postoji Muzej rudničko-takovskog kraja, Moderna galerija Kulturnog centra u zgradi Starog suda, Likovna galerija Kulturnog centra otvorena 2008,[17] kao i Ustanova za kulturu pri Skupštini opštine — Kulturni centar Gornji Milanovac, osnovan 1970. godine.
Rok muzika[uredi | uredi izvor]
U Gornjem Milanovcu je osamdesetih i devedesetih godina XX veka bila aktivna rok-scena koja je izrodila jednu od najpoznatijih srpskih grupa devedesetih, Bjesove, a Milanovčanin Predrag Drčelić Skaki je bio predvodnik pank-rok grupe Trula koalicija. Poznate grupe tog vremena bile su i: An fas, GM Undergrounders,[18] Skarlet i Čudna Šuma.
Početkom dvehiljaditih najpoznatija rok grupa su i dalje Bjesovi, a tu si u Plišani mališan, Morbid Cow, Strah od Džeki Čena i drugi.
Folklor i narodna muzika[uredi | uredi izvor]
U opštini ima nekoliko kulturno-umetničkih društava koja se bave folklorom i pevanjem izvornih pesama, kao i jedno amatersko pozorište. Od 1987. godine u Gornjem Milanovcu radi Folklorni ansambl „Tipoplastika“, jedno od najvećih kulturnih udruženja rudničko-takovskog kraja,[19] dok je Kulturno-umetničko društvo „Šumadija“ formirano 2006. godine i danas ima više od 600 članova.[20]
Pevačka grupa „Crnućanka“ iz Gornje Crnuće neguje više decenija karakteristično narodno pevanje i sviranje rudničkog kraja. Grupa je učestvovala na mnogobrojnim saborima i manifestacijama širom Srbije i u inostranstvu, a 1976. na predlog Međunarodne evropske komisije im je dodeljena Evropska nagrada za narodnu umetnost. Grupa je 2003. objavila monografiju pod nazivom „Ej Rudniče, ti planino stara“, gde je predstavljen istorijat grupe, a takođe je uključivalo i izbor notnih zapisa pesama sa pratećim zvučnim izdanjem.[21]
KUD „Brđani“ iz Brđana sa tradicijom dugom više od 8 decenija neguje izvorno narodno stvaralaštvo.
Ostalo[uredi | uredi izvor]
Zanimljivo je da u gradu ne postoji bioskop, iako Kulturni centar pušta projekcije određenih filmova u sali Doma kulture, a jedina bioskopska zgrada je srušena 2009. godine.
Obrazovanje[uredi | uredi izvor]
Osmogodišnje u Pranjanima, Takovu, Gornjim Banjanima, Boljkovcima, Rudniku i četiri u Gornjem Milanovcu, četvorogodišnje osnovne škole u Gornjim Branetićima, Ozremu i na Savincu, i trogodišnje u Polomu i Vrnčanima.[22]
Osnovne škole:
- OŠ „Desanka Maksimović” Gornji Milanovac
- OŠ „Kralj Aleksandar I” Gornji Milanovac
- OŠ „Momčilo Nastasijević” Gornji Milanovac
- OŠ „Sveti Sava” Gornji Milanovac
- OŠ „Takovski ustanak” Takovo
- OŠ „Ivo Andrić” Pranjani
- OŠ „Arsenije Loma” Rudnik
Srednje škole:
Religija[uredi | uredi izvor]
Na teritoriji opštine ima nekoliko pravoslavnih crkava i crkava brvnara, kao i dva manastira. Tu su:
- Crkva Svete trojice u Gornjem Milanovcu.
- Crkva Svetog Nikole u Brusnici
- Crkva Svetog Nikole u Boljkovcima
- Crkva Svetog Save na Savincu
- Crkva brvnara u Takovu, podignuta 1795. i jedna je od najstarijih crkvi brvnara u Srbiji
- Crkva brvnara u Pranjanima, današnja crkva je izgrađena 1827/33, a izgrađena je na temelju prvobitne crkve, koja je prema popisu crkava iz 1735. stajala na tom mestu, a bila je osvećena 1724.
- Hram Svetog Vaznesenja Gospodnjeg u Pranjanima
- Crkva Svetog Đorđa na Rudniku, ona je osveštana 4. juna 2006. i posle 553 godine Rudnik je dobio crkvu (imao je u srednjem veku 4, koje su Turci uništili).[23]
- Crkva Svetog Nikole u Šilopaju, osvećena 1939. godine.
- Crkva Svete Petke u Koštunićima, takođe postoji i crkva brvnara izgrađena u prvoj polovini 19. veka.
- Crkva Svetog Nikole u Ljutovnici, crkva brvnara izgrađena 1809.
- Crkva Svetog Dimitrija u Brezni, izgrađena 1837, a takođe se u crkvi nalaze vrata porušene crkve brvnare iz 1817.
- Crkva u Gornjim Banjanima, izgrađena 1862.
- Crkva Svete trojice u Majdanu.
- Crkva u Loznju, ostaci crkve brvnare izgrađene 1733. i kasnije zapaljene od strane Turaka.
- Crkva u Jablanici
- Manastiri
- Vujan na planini Vujan;
- Vraćevšnica u Vraćevšnici;
Takođe na Rudniku se nalaze ruševine manastira „Ješevica“, za koji se pretpostavlja da je izgrađen u 15. veku, kao i katoličke crkve „Mise“, koja je u tursko vreme bila pretvorena u džamiju.[24]
Znamenitosti[uredi | uredi izvor]
Ima puno znamenitosti, kao npr. Takovski grm, Brdo mira, etno kuće na Rudniku i u Koštunićima, muzeji, itd. Na brdu nasuprot Gornjeg Milanovca, pored Ibraske magistrale, nalazi se Norveška kuća, kuća jugoslovensko-norveškog prijateljstva koja je izgrađena dobrovoljnim prilozima. Svrha ove kuće je negovanje prijateljstva jugoslovenskog i norveškog naroda zasnovanog u ratnim danima nacističke okupacije.
U selu Vraćevšnica se nalazi čuveni manastir Vraćevšnica koga je 1431. podigao Radič Postupović (gde je takođe i sahranjen). Arhitektura manastira predstavlja sažet tip građevina moravske škole. U dvorištu manastira sahranjena je baba Višnja, majka kneza Miloša. Na tom mestu je podignut spomenik 1901. godine. Manastirski kompleks upotpunjavaju tri konaka podignuta u raznim periodima (najstariji je iz vremena zidanja manastira, drugi je podignut 1825, a najnoviji je podignut 1868).
Crkva Brvnara u Takovu jedna je od najstarijih građevina ove vrste u Srbiji. Podignuta je 1795. godine na mestu stare iz 1724. Crkva je obnovljena 1935. godine. U njenoj blizini na Cveti 1815. godine objavljen je istorijski dogovor za podizanje Drugog srpskog ustanka, a ispred nje je knez Miloš održao poznati govor oglašavajući ustanak.
U selu Gornja Crnuća nalazi se kuća (konak) kneza Miloša, koja ima istorijsku vrednost. Iznoseći i šireći zastavu pred ovom kućom 1815. godine, Knez Miloš je okupljenim narodnim prvacima izgovorio čuvene reči:
Evo mene, eto vas, rat Turcima!
Takovski grm se nalazi u Takovu i poznat je po tome što su se tu okupili ustanici 1815. godine. Ovaj grm se srušio 1901. godine, današnji grm udaljen je sedamnaest metara od mesta gde se nalazio stari. Posadio ga je knez Mihailo koji je otkupio zemlju oko grma, koju je narod dugo zvao Kneževa livada. U Takovu se još nalazi i „Spomenik takovskom ustanku“ i skupina „Takovski ustanak“, monumentalna kompozicija delo poznatog vajara Petra Ubavkića.
Izletnička mesta gornjomilanovčana su Takovo, Savinac, Rudnik i Ždreban.
U opštini Gornji Milanovac nalazi se nekoliko spomenika kulture, odnosno znamenitih mesta.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Za vreme SFRJ, Gornji Milanovac je bio jedan od najrazvijenijih industrijskih centara. U njemu su se nalazile poznate fabrike: PIK Takovo, Metalac, Konfekcija Rudnik, Fabrika automobilskih delova, Metal Seko, Sigma, Zvezda — fabrika boja i lakova, Tipoplastika, Dečje novine, itd.
Doba vladavine Slobodana Miloševića i SPS-a su označili kraj gornjomilanovočkog „privrednog čuda“. Većina nekadašnjih socijalističkih giganata su početak ovog veka dočekali u stečaju ili nadomak njega.
Danas rastu nova, privatna preduzeća. Najpoznatija su Spektar (proizvodi ambalažu za kobasice i sl.), Papir Print (flekso štampa) i Foka (fabrika kesa).
Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]
- Mušjen Norveška
- Kavadarci Makedonija
- Kumanovo, Makedonija
- Pleven, Bugarska
- Edesa, Grčka
- Slovenj Gradec, Slovenija
- Sežana, Slovenija
- Kamnik, Slovenija
- Bursa, Turska
- Braila, Rumunija
- Blagoevgrad, Bugarska
- Kotor, Crna Gora
- Budva, Crna Gora
- Travnik, Bosna i Hercegovina
- Slavonska Požega, Hrvatska
- Novogard, Poljska
- Plovdiv, Bugarska
- Herešti, Rumunija
- Gmunden, Austrija
- Staro Nagoričane, Makedonija
- Bitolj, Makedonija
- Vlasenica, Makedonija
- Strumica, Makedonija
- Kula, Srbija
- Zrenjanin, Srbija
- Kanjiža, Srbija
Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]
Ljudi koji su rođeni u opštini Gornji Milanovac, ili su u njoj proveli značajan deo svog života:
- Nikola Milićević Lunjevica (1776—1842), trgovac (deda kraljice Drage)
- Arsenije Loma (1778—1815), vojvoda u oba srpska ustanka
- Knez Miloš Obrenović (1780—1860), Knez Srbije
- Jovan Žujović (1856—1936), srpski geolog, predsednik Srpske kraljevske akademije
- Draga (Lunjevica) Obrenović (1861—1903), kraljica Srbije
- Mileta M. Prodanović (1883—1945), trgovac, političar i ratnik
- Uroš Petrović (književnik), umro 1915.
- Dragiša Vasić, (1885—1945), srpski akademik, pravnik i književnik
- Dobrica Matković (1887—1973), srpski političar i ban Dunavske banovine
- Živorad Nastasijević (1893—1966), slikar
- Momčilo Nastasijević (1894—1938), književnik
- Svetomir Nastasijević (1902—1980), kompozitor
- Slavomir Nastasijević (1904—1983), književnik
- Predrag Jevtić (1913—1914), komandant Petnaeste slovenačke divizije i narodni heroj Jugoslavije
- Dobrinka Đorđević, fotohroničarka Opštine Gornji Milanovac
- Desimir Žižović Buin (1920—1996), strip crtač (Mirko i Slavko), slikar i vajar
- Milutin Luković, narodni heroj Jugoslavije
- Tihomir Matijević (1921—1943), narodni heroj Juroslavije
- Božidar Prodanović (1923—2006), slikar
- Mija Aleksić (1923—1995), glumac
- Srećko Jovanović (1930—2008), novinar i osnivač Dečjih novina
- Borisav Atanasković (1931—1994), jugoslovenski i srpski književnik i dramski pisac za decu i odrasle, glumac, prvi profesionalni reditelj u Amaterskom pozorištu Kulturnog centra Gornji Milanovac, novinar, dramaturg Govorno umetničkog programa na srpskom jeziku za decu i urednik radio dramskog programa za decu na srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunskom i rusinskom jeziku Radio Novi Sad 1
- Ljiljana Kontić (1931—2005), glumica
- Jovan Tomović (1932), ekonomista, privrednik, društveno-politički radnik
- Živorad Bata Knežević, privrednik, društven-politički radnik, generalni direktor, osnivač GRO »Graditelj«
- Radmilo Lale Mandić, privrednik, novinar, jedan od osnivača GRO »Graditelj«
- Živojin Andrejević, ekonomista, privrednik, generalni direktor i jedan od osnivača »Tipoplastike«
- Vladislav Apostolović, mašinski inženjer, privrednik, generalni direktor i jedan od osnivača MI »Metalac«
- Dragoslav Acović (1924—2004), privrednik, komercijalni direktor, VD direktora i jedan od osnivača Industrije boja i lakova »Zvezda«, sada »Zvezda—Helios« (pre ovih naziva poslovalo je kao preduzeće za prodaju kamena pod nazivom »Granit»), MI »Metalac« i FK »Metalac«
- Đurđe Acović (1927—1988) ekonomista, finansijski direktor, privrednik i jedan od osnivača PIK »Takovo«
- Ljubinko Jelić (1932), ekonomista, arhitekta i pesnik
- Ljubica Otašević (1933—1998), glumica i košarkašica
- Živorad Čeković (1934), hemičar i akademik SANU
- Predrag Radmilac (1938—2010), muzički pedagog, novinar, publicista i fudbaler, muzički urednik Radio Čačka, direktor Muzičke škole »dr Vojislav Vučković« u Čačku, dirigent gradskog hora i osnivač Malog muzičkog ansambla u Gornjem Milanovcu
- Miodrag Damnjanović (1939—2020), arhitekta
- Mileta Tomić, (1942) arhitekta i urbanista
- Radmila Despinić-Tomić (1942), arhitekta
- Čedomir Mirković (1944—2005), književni kritičar, esejista i pripovedač
- Slobodan Jelesijević (1951), grafički dizajner i slikar, univerzitetski profesor
- Dražimir Marušić (1951—2010), političar i predsednik opštine
- Danica Maksimović (1953), glumica
- Dragan Todorović (1953), političar
- Aleksandar Lazarević, novinar, privrednik, direktor i osnivač NIP »Dečje novine«
- Gordana Lazarević (1954), folk pevačica
- Snežana Đurišić (1959), folk pevačica
- Aleksandar Aca Ilić (1961), pevač narodne muzike
- Miodrag Jakovljević (1962—1992), pesnik
- Zoran Marinković (1966), slikar i vođa rok-grupe Bjesovi
- Uroš Petrović (1967), književnik
- Srđan Verbić (1970), naučnik, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
- Irina Radović (1976), srpska televizijska voditeljka
- Jelena Abu (1977), američka bodibilderka
- Rade Savić (1984), svetski rekorder u benč-presu (dizanje tegova)
- Doroteja Erić (1992), profesionalna teniserka.
- Nada Vuksanović, jugoslovenska i srpska slabovida atletičarka
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Opština Gornji Milanovac na karti iz 1894. -
Opština Gornji Milanovac — položaj u Srbiji -
Opština Gornji Milanovac u Moravičkom okrugu
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)”. popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 7. 2023.
- ^ „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011.” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 2014.
- ^ Položaj Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. oktobar 2009), Pristupljeno 17. 4. 2013.
- ^ Svečano otvorena deonica auto-puta od Ljiga do Preljine[mrtva veza], rs.n1info.com, 7. 11. 2016.
- ^ Klima Gornjeg Milanovca Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. mart 2010), Pristupljeno 17. 4. 2013.
- ^ a b v g d Milomir Glišić, Dušan Ilić, Aleksandar Lazarević, Radmilo Lale Mandić, Miroslav Laf Marković, Miodrag Ristić: Stari Milanovac, treće dopunjeno izdanje. 2003. ISBN 978-86-7152-018-8.
- ^ „Razvoj štamparstva i prvi štampari u Gornjem Milanovcu” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-05-08.
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p Takovske novine broj 2333, strana 6.
- ^ „GM Info: Umro Milojsko Veljović, nekadašnji predsednik opštine Gornji Milanovac”. Arhivirano iz originala 27. 08. 2016. g. Pristupljeno 27. 08. 2016.
- ^ „RZS: Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti”. Arhivirano iz originala 16. 4. 2013. g. Pristupljeno 8. 6. 2013.
- ^ http://devinfo.stat.gov.rs/SerbiaProfileLauncher/files/profiles/sr/2/DI_Profil1_Gornji%20Milanovac_EURSRB002001004002.pdf
- ^ Jovan Mišković: Opis Rudničkog okruga, 1872.
- ^ Popis stanovništva 1931.
- ^ Istorijat Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. maj 2011), www.bibliotekagm.com
- ^ Biblioteka danas Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. мај 2011), www.bibliotekagm.com
- ^ Grand prix 10. Međunarodnog bijenala umetnosti minijature pripao Saši Marjanoviću, www.kcgm.org.rs[мртва веза], Приступљено 17. 4. 2013.
- ^ Отворена Ликовна галерија Архивирано на сајту Wayback Machine (20. februar 2011), www.gornjimilanovac.rs, 19. 04. 2008.
- ^ Youtube kanal grupe GM Undergrounders
- ^ Folklorni ansambl „Tipoplastika“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. septembar 2011), www.gm032.net
- ^ Serbia World Music Festiva, učesnici festivala 2012. — KUD Šumadija, www.serbiamusicfestival.com
- ^ Tradicija: Ej Rudniče, ti planino stara Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. septembar 2008), www.worldmusic.autentik.net
- ^ „ostakovo.rs”. Arhivirano iz originala 12. 07. 2015. g. Pristupljeno 02. 12. 2014.
- ^ Crkva Svetog Đorđa Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. april 2012), www.rudnik.in.rs
- ^ Gornji Milanovac i takovski kraj. NIRO Dečje novine, Skupština opštine. 1987. str. 110.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gornji Milanovac i takovski kraj. NIRO Dečje novine, Skupština opštine. 1987. str. 110.