Dušan Kovačević
Dušan Kovačević | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Dušan Kovačević |
Datum rođenja | 12. jul 1948. |
Mesto rođenja | Mrđenovac, FNR Jugoslavija |
Obrazovanje | Univerzitet u Beogradu |
Književni rad | |
Uticao na | Jordan Cvetanović |
Dušan Kovačević (Mrđenovac kod Šapca, 12. jul 1948) srpski je dramski pisac, scenarista, filmski reditelj i akademik.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Gimnaziju je završio u Novom Sadu 1968. godine. Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju studirao je u Beogradu, a diplomirao je na odseku Dramaturgije 1973. godine.
U TV Beogradu je radio kao dramaturg do 1978. godine. Od 1986. do 1988. radio je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu u zvanju docenta. Od 1998. godine je direktor Zvezdara teatra u Beogradu. Dušan Kovačević je član Krunskog saveta Aleksandra Karađorđevića. Izabran je za dopisnog člana SANU oktobra 2000. godine, a za redovnog člana SANU je izabran na Izbornoj skupštini 5. novembra 2009. godine. Postavljen je 2005. godine za ambasadora Srbije i Crne Gore u Portugaliji.
Otac je muzičarke Lene Kovačević. Sa Vukom Bojovićem je u Boru otvorio prvi zoološki vrt u istočnoj Srbiji, četvrti u Srbiji 23. novembra 2011. godine.[1]
Kovačević je autor velikog broja dramskih dela sa komičnim sadržajima u kojima je prisutna i grotesknost, odnosno prisustvo smešnog i krajnje ozbiljnog, lepog i ružnog, stilizovanog i neotesanog, tradicionalnog i skorojevićkog. Takva slika društvene stvarnosti i tekućeg života biva ne samo prepoznatljiva nego i potpunija i kompleksnija.
Pošto je napisao scenario za film Emira Kusturice, Podzemlje, pretočio ga je u prozu.
U njegovim ostvarenjima brišu se oštre žanrovske razlike i dolazi do preplitanja komedije karaktera, komedije naravi, farse i drame u užem smislu, uostalom kao što je isprepleten sam život.
Njegove drame su prevođene na engleski jezik.[2]
Otvorio je 65. Beogradski sajam knjiga 2022. godine.[3]
Teme
[uredi | uredi izvor]U svim ovim delima Dušan Kovačević daje sve aspekte svakodnevnog života, bojeći ga s vremena na vreme i aluzijama na politiku i sve što je ona nosila sa sobom. Radnja njegovih dela, ma o kom dramskom delu da je reč, zahvata obično više nivoa društvenog života, razna zanimanja i ideološka opredeljenja u vremenu koje nam je blisko i po sadržajima vrlo prepoznatljivo.
Objavio je i knjigu „Vek, kalendar za godine koje su prošle“ (1998). Živi i radi kao profesionalni pisac u Beogradu.
Nagrade i priznanja
[uredi | uredi izvor]Odlikovanja
[uredi | uredi izvor]- Komandir Ordena Karađorđeve zvezde, dodelio prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević (2017)
- Sretenjski orden prvog stepena, dodelio predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić (2020)[4]
Književne nagrade
[uredi | uredi izvor]- Sterijina nagrada za tekst savremene komedije, za dramu Maratonci trče poslednji krug, 1974.
- Sterijina nagrada za tekst savremene drame, za dramu Balkanski špijun, 1984.
- Sterijina nagrada za tekst savremene drame, za dramu Sveti Georgije ubiva aždahu, 1987.
- Statueta Joakim Vujić, 1987.
- Sterijina nagrada za tekst savremene komedije, za dramu Klaustrofobična komedija, 1988.
- Sterijina nagrada za tekst savremene drame, za dramu Doktor Šuster, 2002.
- Nagrada „Radoje Domanović”, za ukupan doprinos srpskoj književnoj satiri, 2007.
- Nagrada „Kočićeva knjiga”, za dramu Generalna proba samoubistva, 2009.
- Nagrada „Zoran Radmilović” Fondacije „Zoran Radmilović”, za životno delo, Zaječar, 2012.[5]
- Nagrada „Zlatni ćuran”, za izuzetan doprinos domaćoj komediji, 2011.
- Nagrada „Kočićeva knjiga”, za dramu Rođendan gospodina Nušića, 2014.
- Nagrada „Zlatni krst kneza Lazara”, 2015.[6]
- Nagrada „Borisav Stanković”, 2017.
Druge nagrade
[uredi | uredi izvor]- Nagrada „Stefan Prvovenčani”, 2014.
- Nagrada „Aleksandar Lifka”, 2022.[7]
- Po njemu je nazvan trg u Sokobanji.[8]
- „Drvo života” festivala Kustendorf, 2023.[9]
- Povelja za životno delo Udruženja književnika Srbije, 2023.[10]
Dela
[uredi | uredi izvor]- Maratonci trče počasni krug (1972)
- Radovan III (1973)
- Svemirski zmaj (1973)
- Šta je to u ljudskom biću što ga vodi prema piću (1976)[11]
- Proleće u januaru (1977)
- Luminacija na selu (1978)
- Ko to tamo peva (1980)
- Sabirni centar (1982)
- Balkanski špijun (1983)
- Sveti Georgije ubiva aždahu (1984)
- Klaustrofobična komedija (1987)
- Profesionalac (1990)
- Urnebesna tragedija (1991)
- Lari Tompson, tragedija jedne mladosti (1996)
- Kontejner sa pet zvezdica (1999)
- Doktor Šuster (2000)
- 20 srpskih podela (Srba na Srbe) (2008)
- Generalna proba samoubistva (2010)
- Život u tesnim cipelama (2011)
- Reinkarnacija (2011)
- Kumovi (2013)
- Rođendan gospodina Nušića (2014)
- Hipnoza jedne ljubavi (2016)
- Ja to tamo pevam (2020)[12]
- Udovica bivšeg čoveka (2024)[13]
Godina | Naziv |
---|---|
1975. | Povratak lopova (TV) |
1975. | Dvosobna kafana (TV) |
1976. | Zvezdana prašina (TV) |
1977. | Beštije |
1978—1979. | Čardak i na nebu i na zemlji (serija) |
1980. | Ko to tamo peva |
1980. | Poseban tretman |
1982. | Maratonci trče počasni krug |
1983. | Pismo - Glava |
1984. | Balkanski špijun |
1989. | Sveti Georgije ubija aždaju (TV) |
1989. | Sabirni centar |
1990. | Profesionalac (TV) |
1990. | Klaustrofobična komedija (TV) |
1994. | Drugi život gospodina Kreinsa |
1995. | Urnebesna tragedija |
1995. | Podzemlje |
1996. | Bila jednom jedna zemlja (serija) |
2003. | Profesionalac |
2009. | Sveti Georgije ubiva aždahu |
2021. | Nije loše biti čovek |
2023. | Heroji Halijarda |
Filmografija
[uredi | uredi izvor]God. | Naziv | Žanr | Nagrada |
---|---|---|---|
1984. | Balkanski špijun | ||
2003. | Profesionalac | ||
2021. | Nije loše biti čovek |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Vuk Bojović, nekadašnji direktor beogradskog zoološkog vrta "Vrta dobre nade", i srpski režiser, akademik Dušan Kovačević, otvorili su u Boru, prvi zoološki vrt u istočnoj Srbiji, četvrti u Srbiji”. istmedia.rs. Pristupljeno 2021-01-13.
- ^ „Kovačevićeve drame na engleskom jeziku”. Politika. 19. 4. 2021. Pristupljeno 20. 4. 2021.
- ^ Mirković, M. (23. 10. 2022). „OTVOREN SAJAM KNjIGA U BEOGRADU: Dušan Kovačević - Knjiga lek za sve bolesti”. Večernje novosti. Pristupljeno 24. 10. 2022.
- ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Uručena odlikovanja povodom Dana državnosti”. www.rts.rs. Pristupljeno 2020-02-15.
- ^ Dušanu Kovačeviću nagrada za životno delo („Politika“, 15. novembar 2012)
- ^ Žamor dece protiv bodljikave žice („Politika“, 1. jul 2015)
- ^ „Dobitnici Lifke - Azanavisijus, Kovačević i Galo”. Dnevnik (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-06-29.
- ^ „TRG SA IMENOM KOVAČEVIĆA: Centralni plato u Sokobanji nosiće ime poznatog dramskog pisca i akademika”. Večernje novosti. 6. 8. 2022. Pristupljeno 7. 8. 2022.
- ^ Strugar, Vukica (29. 1. 2023). „OD AMBISA SVET DELI SAMO KORAK: INTERVJU - akademik Dušan Kovačević, dramski pisac i reditelj”. Večernje novosti. Pristupljeno 29. 1. 2023.
- ^ „Dušanu Kovačeviću uručena Povelja za životno delo Udruženja književnika Srbije”. Politika Online. Pristupljeno 2023-04-29.
- ^ Nedeljković, Dragana. „Premijera predstave "Doktor Molijer" ubskog pozorišta”. Kolubarske (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-03-23.
- ^ „Ja to tamo pevam” Dušana Kovačevića („Politika”, 9. decembar 2020)
- ^ Trebješanin, B. G. „Nova drama Dušana Kovačevića”. Politika Online. Pristupljeno 2024-04-20.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Dušan Kovačević na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Biografija na sajtu SANU
- Dušan Kovačević lična karta
- Dušan Kovačević scenario
- Dušan Kovačević režija
- Dušan Kovačević
- O piscu
- Svetska književnost Dušana Kovačevića
- Dušan Kovačević: Četiri decenije stvaralaštva
- Članci
- Intervju za B92 (1. oktobar 2009)
- Beznađe se pobeđuje smehom („Politika“, 31. decembar 2009)
- Pornografija života i smrti („Politika“, 9. mart 2011)
- Dušan Kovačević: Ovo ne sluti na srećan kraj („Večernje novosti“, 9. januar 2012)
- Duško Kovačević doživeo infarkt, ali se oporavlja („Blic“, 19. januar 2012)
- Dušan Kovačević: Ko se to tamo šali!
- Zaslužili su Srbi malo i da žive („Večernje novosti“, 9. septembar 2013)
- Kovačević: Đavo je danas gospodin („Blic“, 5. jul 2015)
- Razgovori sa akademicima - Dušan Kovačević (Nedeljnik, 12. oktobar 2016)
- Nije loše biti čovek - intervju („Politika”, 6. oktobar 2019)
- Stamenković Jojić, Snežana (31. 12. 2020). „Dušan Kovačević za RTS: Strah je neizlečiv, ali u inat moramo da mu se smejemo”. Radio-televizija Srbije. Pristupljeno 7. 1. 2021.
- Rođeni 1948.
- Književnici iz Šapca
- Srpski književnici
- Srpski dramaturzi
- Akademici SANU
- Ambasadori Republike Srbije
- Srpski scenaristi
- Jugoslovenski reditelji
- Jugoslovenski scenaristi
- Dobitnici nagrade Borisav Stanković
- Dobitnici nagrade Zlatna arena za najbolji scenario
- Dobitnici nagrade Zlatni ćuran
- Dobitnici nagrade Miloš Crnjanski
- Članovi Udruženja književnika Srbije
- Članovi Udruženja dramskih pisaca Srbije
- Bivši studenti Fakulteta dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu
- Srpski filmski reditelji
- Srpski pisci za decu
- Dobitnici nagrade Radoje Domanović
- Dobitnici nagrade Ramonda serbika
- Dobitnici nagrade Stefan Mitrov Ljubiša
- Dobitnici nagrade Todor Manojlović
- Dobitnici Sterijine nagrade za tekst savremene komedije
- Dobitnici Sterijine nagrade za tekst savremene drame
- Dobitnici nagrade Laza Kostić