Prva beogradska gimnazija
Prva beogradska gimnazija | |
---|---|
Tip | državna |
Lokacija | Ulica Cara Dušana 61 Beograd |
Država | Srbija |
Veb-sajt | Prva beogradska gimnazija |
Prva beogradska gimnazija je najstarija gimnazija u Beogradu, osnovana 1839. godine. Kroz istoriju je menjala lokaciju, a danas se nalazi se u Ulici cara Dušana br. 61 na Dorćolu, na mestu gde se nekada nalazila Vidin kapija kroz koju se ulazilo u Beograd, a pored Crkve Aleksandra Nevskog.
Godinu dana nakon osnivanja liceja, oktobra 1838. godine u Kragujevcu, koji je tada bio prestonica Srbije, ukazom Miloša Obrenovića u Beogradu je, 18. juna 1839. godine osnovana Prva beogradska gimnazija. Gimnazija se nalazila u Ulici Jug Bogdanovoj 26, u kući Nikole Selakovića. Na samom početku gimnazija je imala samo dva razreda, ali je već u naredne četiri godine dobila svih pet razreda, tako da je školske 1842—1843. godine postala potpuna gimnazija.
Prvi profesori gimnazije su bili Vasilije Berara i Mihajlo Popović, a za upravitelja gimnazije je imenovan Mihajlo Popović. Zakonom od 1844. zaslugom Jovana Sterije Popovića reformisana je nastava u Srbiji tako da je u gimnaziju uveden i šesti razred, pa ona dobija status evropskih škola. Te godine gimnazija je dobila i svoju biblioteku i prve školske knjige.
Zgrada gimnazije[uredi | uredi izvor]
Zgrada predstavlja prvi namenski objekat projektovan za smeštaj Prve beogradske gimnazije koja je osnovana čitav vek ranije. Kamen temeljac je osvećen 20. septembra 1936, sagrađena je 1938. godine po projektu arhitekte Milice Krstić, u duhu bezornamentalne modernističke arhitekture Beograda. Oblikovana je sa tri vidljive fasade od kojih je najznačajnija ona okrenuta ulici Cara Dušana. Fasade su oživljene nizom prozorskih otvora i tri portala u prizemnoj zoni glavne fasade, što objekat stilski povezuje sa primerima kasnog modernizma. Osvećena je 26. aprila 1938, u nju se privremeno uselila i Četvrta ženska gimnazija.[1]
Zgrada je proglašena za nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[2]
Poznati učenici[uredi | uredi izvor]
Gimnaziju su pohađale mnoge slavne ličnosti koje su obeležile srpsku istoriju 19. i 20. veka.[3] Među njima su:
- Ljubomir Nenadović, Čika-Ljuba, književnik(1. generacija, maturirali 1842/43)[4]
- Jovan Beli-Marković, general, kraljevski namesnik, (1. generacija, maturirali 1842/43)
- Rajko Lešjanin, ministar (2. generacija, maturirali 1843/44)
- Milovan Janković, ministar finansija, političar Liberalne stranke (4. generacija, maturirali 1845/46)
- Jevrem Grujić, političar, ministar, poslanik na strani, vođa Liberalne stranke (4. generacija, maturirali 1845/46)
- Jovan Ristić, državnik, kraljevski i kneževski namesnik, predsednik vlade, ministar, istoričar (6. generacija, maturirali 1846/47)
- Stojan Veljković, ministar pravde (6. generacija, maturirali 1843/44)
- Stojan Bošković, ministar pravde (6. generacija, maturirali 1843/44)
- Vladimir Jovanović, profesor, ministar, državni savetnik, senator (8. generacija, maturirali 1849/50)
- Jevrem Gudović, ministar (10. generacija, maturirali 1851/52)
- Aćim Čumić, profesor prava, predsednik vlade, ministar (12. generacija, maturirali 1853/54)
- Ljubomir Stojanović, istoričar, profesor, ministar (12. generacija, maturirali 1853/54)
- Antonije Bogićević, general, ministar (13. generacija, maturirali 1854/55)
- Jovan Avakumović, ministar pravde, predsednik vlade, Liberalna (Nacionalna) stranka,(14. generacija, maturirali 1856/7)
- Đorđe Simić, predsednik vlade, ministar, diplomata, poslanik na strani (16. generacija, maturirali 1857/58)
- Ljubomir Kaljević, predsednik vlade, ministar (17. generacija, maturirali 1858/9)
- Miloš Milojević, (17. generacija, maturirali 1858/9)
- Milan Kujundžić (Janićije Kujundžić) Aberdar, profesor filozofije, ministar, Napredna stranka(17. generacija, maturirali 1858/9)
- Čedomilj Mijatović, ministar finansija, ministar inostranih poslova, poslanik na strani, Napredna stranka (17. generacija, maturirali 1858/9)
- Milutin Garašanin, pukovnik, predsednik vlade, predsednik Skupštine, šef Napredne stranke (17. generacija, maturirali 1858/9)
- Stojan Novaković (Konstantin Kosta Novaković), istoričar i filolog, profesor, predsednik vlade, ministar, državnik savetnik, akademik, Napredna stranka (18. generacija, maturirali 1858/9)
- Uroš Knežević, slikar, akademik (19. generacija, maturirali 1860/61)
- Mihailo Bogićević, ministar (19. generacija, maturirali 1860/61)
- Vladan Đorđević (Hipokrat Đorđević), predsednik vlade, hirurg, san. pukovnik (20. generacija, maturirali 1861/62)
- Lazar Dokić, predsednik vlade, lekar (20. generacija, maturirali 1861/62)
- Svetozar Marković, političar, socijalista (20. generacija, maturirali 1861/62)
- Svetomir Nikolajević, prof. književnosti, ministar, akademik (21. generacija, maturirali 1862/3)
- Ljubomir Klerić (Julius Kleri), pronalazač, ministar, akademik (21. generacija, maturirali 1862/3)
- Adam Bogosavljević, političar (23. generacija, maturirali 1863/4)
- Vladimir Karić, diplomata, konzul (23. generacija, maturirali 1863/4)
- Svetislav Vulović, ministar (23. generacija, maturirali 1863/4)
- Janko Šafarik, (25. generacija, maturirali 1865/6)
- Vladimir Ljotić, diplomata, konzul (25. generacija, maturirali 1866/7)
- Ljubomir Kovačević (Ljubomir Popović Kovačević), istoričar, ministar, akademik (26. generacija, maturirali 1866/7)
- Ljubomir Stojanović, istoričar, političar (26. generacija, maturirali 1866/7)
- Marko Leko, hemičar, profesor, akademik (28. generacija, maturirali 1868/9)
- Raša Milošević (Aranđel-Raša Milošević), političar (28. generacija, maturirali 1868/9)
- Stojan Ribarac (Stojan Jovanović Ribarac), ministar, Nacionalna (liberalna) stranka (29. generacija, maturirali 1869/70)
- Mihailo Ristić, diplomata, konzul i poslanik na strani
- Bogdan Popović, profesor, akademik
- Pavle Popović, profesor, akademik
- Grgur Jakšić, istoričar, profesor, akademik
- Vojislav Veljković, ministar finansija
- Vojislav Marinković, predsednik vlade, ministar
- Aleksandar Belić, profesor, predsednik Srpske kraljevske akademije i SANU
- Mihajlo Petrović Alas, matematičar, profesor, akademik
- Jovan Cvijić, geograf i etnograf, profesor, akademik
- Momčilo Ninčić, ministar inostranih poslova
- Borislav Lorenc, profesor Bogoslovskog fakulteta
- Toma Živanović, profesor Pravnog fakulteta
- Aleksandar Cincar-Marković, diplomata, poslanik na strani, ministar inostranih poslova
- Jaša Prodanović, političar, ministar
- Milorad Mitrović (pesnik)
- Jovan Skerlić
- Petar Kočić[5]
- Sima Lozanić
- Branislav Petronijević
- Slobodan Jovanović
- Aleksandar Belić
- Ljubomir Stojanović
- Kosta Vujić, posle profesor Prve muške beogradske gimnazije
- Milan Vujaklija
- Aleksandar Deroko
- Bojan Maglić
- Veselin Čajkanović
- Dragutin Dimitrijević Apis
- Gavrilo Princip
- Živojin Mišić
- Stepa Stepanović
- Kralj Petar I
- Velibor Vasović
- Boris Tadić
- Vuk Jeremić
- Nemanja Šarović
- Milan Mladenović od Lužice
Gimnazija danas[uredi | uredi izvor]
Prva beogradska gimnazija, spomen-škola i simbol uspeha srpske nauke i umetnosti, misli i kulture, 2019. godine proslaviće 180 godina od osnivanja. U znak poštovanja prema znamenitim ličnostima koje su stasavale, a neretko i predavale u gimnaziji, svi školski kabineti nose njihova imena.
Školu trenutno pohađa blizu 1000 učenika. Funkciju direktora škole vrši Aleksandar Andrejić.
Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]
- Svetosavska nagrada za 2021. godinu (2022)[6]
Nagrađeni nastavnici[uredi | uredi izvor]
- Mihajlo Ćulum, nastavnik istorije, Svetosavska nagrada za 2010. godinu (2011)[7]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Vreme", 27. apr. 1938, str 7. digitalna.nb.rs
- ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Zgrada Prve beogradske gimnazije
- ^ Znameniti učenici i profesori Prve beogradske gimnazije Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. novembar 2011), Pristupljeno 23. 4. 2013.
- ^ Spomenica o stogodišnjici Prve muške gimnazije u Beogradu, štamp. D. Gregorić, Beograd 1939.
- ^ Kruševac Todor, Petar Kočić - studija, Prosveta, Beograd. str. 36 ,1951.
- ^ „Dobitnici Svetosavske nagrade za 2021. godinu”. Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja. 30. januar 2022.
- ^ „Dodeljene Svetosavske nagrade”. Danas. 27. 1. 2011.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični sajt
- Šta krije šešir Koste Vujića? („Večernje novosti“, 25. oktobar 2014)
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture-Beograd/Baza nepokretnih kulturnih dobara
- Lista spomenika
- Kralj Petar, Princip i Apis učili su na Dorćolu („Politika”, 10. maj 2019)
- Požrtvovani učitelj („Politika”, 13. maj 2019)