16. oktobar
(preusmereno sa 16. октобра)
16. oktobar (16.10.) je 289. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (290. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 76 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
oktobar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 | ||||
- 456 — Magister militum Ricimer je pobedio cara Avita u kod Pjačence i postao je gospodar Zapadnog rimskog carstva.
- 1793 — Na giljotini pogubljena Marija Antoaneta
- 1813 — Počela istorijska Bitka naroda kod Lajpciga u kojoj su snage Šeste antinapoleonovske koalicije porazile Napoleonove trupe i prisilile ga da se 19. oktobra povuče preko Rajne.
- 1837 — Srpski knez Miloš Obrenović izdao ukaz o ukidanju svih vrsta kuluka, osim kuluka za održavanje puteva i mostova.
- 1846 — Prvi put izveden veći operativan zahvat pod narkozom. Američki hirurg Džon Voren upotrebio etar kao anesteziju prilikom uklanjanja tumora pacijentu u Opštoj bolnici Masačusets u Bostonu.
- 1858. Izašao prvi broj časopisa Školski list, prvog pedagoškog časopisa u Srbiji.[1]
- 1872 — Sima Lozanić je postavljen za suplenta hemije i hemijske tehnologije na Velikoj školi u Srbiji na katedri koju je do tada vodio Mihailo Rašković.
- 1910 — Jedan od pionira srpskog vazduhoplovstva Ivan Sarić izveo, pred više hiljada gledalaca u Subotici, let drvenim „monoplanom“ koji je sam konstruisao. Na visini od 30 metara u širokom luku obleteo konjičko trkalište. Letjelica izložena u Muzeju vazduhoplovstva u Surčinu.
- 1946 — Nirnberški proces: pogubljenje osuđenih nacističkih vođa.
- 1953 — Izašao prvi broj Večernjih novosti.
- 1964 — Kina izvela prvu eksploziju atomske bombe i postala peta zemlja sveta koja raspolaže nuklearnim oružjem.
- 1973 — Državni sekretar SAD Henri Kisindžer i severnovijetnamski političar Le Duk To dobili Nobelovu nagradu za mir za uspešno okončane mirovne pregovore. Le Duk To odbio da primi nagradu.
- 1978 — Poljski kardinal Karol Vojtila izabran za 264. poglavara rimokatoličke crkve kao prvi neitalijanski papa posle 456 godina, koji je potom uzeo ime Jovan Pavle II.
- 1984 — Crnački anglikanski biskup Johanezburga Dezmond Tutu dobio Nobelovu nagradu za mir, kao druga istaknuta ličnost crnačke većine u Južnoj Africi kojoj je dodeljena ta nagrada. Bivši predsednik Afričkog nacionalnog kongresa Albert Džon Lutuli dobio Nobelovu nagradu za mir 1960.
- 1996 — Na stadionu u glavnom gradu Gvatemale poginulo 78, povređeno više od 100, u stampedu nastalom posle pokušaja navijača bez karata da se probiju na tribine kako bi gledali kvalifikacioni meč za svetsko fudbalsko prvenstvo.
- 1998 — Pod pritiskom međunarodne zajednice, jedinice Vojske Jugoslavije na Kosovu počele povlačenje u matične garnizone, ali su sukobi manjeg intenziteta srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca nastavljeni.
- 2001 — Britanska avio-kompanija “Britiš ervejz” za 7. novembar najavila prvi let „Konkorda“ za Njujork, posle 15 meseci zabrane letenja. Za samo dva sata od puštanja karata u prodaju polovina razgrabljena.
- 2002 — Jugoslavija zvanično preuzela kopredsedavanje Prvim radnim stolom Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1430 — Džejms II od Škotske, kralj Škotske. († 1460)
- 1714 — Đovani Arduino, italijanski geolog. († 1795)
- 1801 — Josip Jelačić, hrvatsko-dalmatinsko-slavonski ban. († 1859)
- 1844 — Ismailj Ćemali, albanski političar. († 1919)
- 1854 — Oskar Vajld, engleski pisac irskog porekla. († 1900)
- 1855 — Pavle Marković-Adamov, srpski književnik, osnivač i urednik književnog lista Brankovo kolo. (†1907)[2]
- 1886 — David Ben-Gurion, izraelski državnik. († 1973)
- 1888 — Judžin Gledston O’Nil, američki pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1936.(† 1953)
- 1890 — Majkl Kolins, irski revolucionarni vođa. († 1922)
- 1898 — Vilijam O. Daglas, američki pravnik i političar. († 1980)
- 1908 — Enver Hodža, albanski političar. († 1985)
- 1912 — Milenko Verkić, narodni heroj Jugoslavije. († 1942)
- 1925 — Andžela Lensberi, engleska glumica. (prem. 2022)[3]
- 1927 — Ginter Gras, nemački književnik. († 2015)
- 1929 — Fernanda Montenegro, brazilska glumica.
- 1932 — Dionisije Pantelić, srpski arhimandrit.
- 1936 — Andrej Čikatilo, sovjetski serijski ubica. († 1994)
- 1938 — Niko, nemačka muzičarka, pesnikinja, model i glumica. († 1988)
- 1940 — Beri Korbin, američki glumac.
- 1953 — Paulo Roberto Falkao, brazilski fudbaler i fudbalski trener.
- 1956 — Ratko Radovanović, srpski košarkaš i košarkaški funkcioner.
- 1958 — Tim Robins, američki glumac, scenarista, reditelj, producent i muzičar.
- 1962 — Tamara Makini, američka skijašica.
- 1962 — Fli, australijsko-američki muzičar i glumac, najpoznatiji kao suosnivač i basista grupe Red Hot Chili Peppers.
- 1962 — Dmitri Hvorostovski, ruski operski bariton. († 2017)
- 1963 — Danko Cvjetićanin, hrvatski košarkaš.
- 1974 — Aurela Gače, albanska pevačica.
- 1974 — Lora Ejndžel, češka pevačica, pornografska glumica, model i režiserka.
- 1977 — Džon Mejer, američki muzičar i muzički producent.
- 1980 — Sju Berd, američka košarkašica.
- 1982 — Alan Anderson, američki košarkaš.
- 1982 — Entoni Majls, američki košarkaš.
- 1982 — Frederik Mišelak, francuski ragbista.
- 1983 — Filip Kolšrajber, nemački teniser.
- 1983 — Lorin, švedska pevačica.
- 1986 — Ina, rumunska pevačica.
- 1989 — Den Bigar, velšanski ragbista.
- 1990 — Jouhana Gvidrun Jounzdoutir, islandska pevačica.
- 1990 — Brok Motum, australijski košarkaš.
- 1992 — Marko Jošilo, bosanskohercegovačko-srpski košarkaš.
- 1992 — Kostas Fortunis, grčki fudbaler.
- 1997 — Šarl Lekler, monakanski automobilista, vozač Formule 1.
- 1997 — Naomi Osaka, japanska teniserka.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 1323 — Amadeo V, grof Savoje. (* 1249)
- 1523 — Luka Sinjoreli, italijanski slikar. (* 1445)
- 1553 — Luka Kranah Stariji, nemački slikar i grafičar. (* 1472)
- 1591 — Papa Grgur XIV. (* 1535)[4]
- 1680 — Rajmund Montekukoli, italijanski vojni komandant. (* 1609)
- 1730 — Ibrahim-paša Damad od Nevšehira, veliki vezir Osmanskog carstva. (* 1666)
- 1791 — Grigorij Potemkin, ruski vojskovođa, državnik, grof i presvetli knez. (* 1739)
- 1793 — Marija Antoaneta, supruga Luja XVI i ćerka austrijske carice Marije Terezije. (* 1755)[5]
- 1796 — Vitorio Amedeo III od Sardinije, kralj Sardinije. (* 1726)
- 1909 — Jakub Bart-Ćišinski, lužičkosrpski pisac, pesnik, prevodilac i dramski pisac. (* 1856)
- 1946 — Nirnberški proces: pogubljenje osuđenih nacističkih vođa glavnog suđenja.
- Artur Zajs-Inkvart, austrijski nacistički vođa. (* 1892)
- Hans Frank, nacistički političar. (* 1900)
- Vilhelm Frik, nacistički političar. (* 1877)
- Joahim fon Ribentrop, nacistički vođa. (* 1893)
- Vilhelm Kajtel, nacistički general. (* 1882)
- Alfred Jodl, nacistički vođa. (* 1890)
- Ernst Kaltenbruner, nacistički zvaničnik. (* 1903)
- Alfred Rozenberg, nacistički političar i teoretičar. (* 1893)
- Fric Zaukel, nacistički političar. (* 1894)
- Julijus Štrajher, nacistički političar. (* 1887)
- 1956 — Žil Rime, francuski fudbalski funkcioner. (* 1873)
- 1959 — Džordž Maršal, šef Generalštaba američke vojske u Drugom svetskom ratu. (* 1880)
- 1981 — Moše Dajan, izraelski general i ministar odbrane. (* 1915)
- 1982 — Mario del Monako, italijanski operski pevač. (* 1915)
- 1982. — Jakov Gotovac, hrvatski kompozitor i operski dirigent. (* 1895)
- 1983 — Mihajlo Petrov, srpski slikar i likovni kritičar. (* 1902)
- 1990 — Art Blejki, američki muzičar. (* 1919)
- 1991 — Blago Zadro, hrvatski vojnik i komandant (* 1944)
- 1992 — Širli But, američka glumica. (* 1898)
- 1997 — Olga Karađorđević, unuka grčkog kralja Đorđa I i supruga kneza Pavla Karađorđevića. (* 1903)
- 2000 — Milan Kurepa, fizičar, član Srpske akademije nauka. (* 1933)
- 2003 — Laslo Pap, mađarski bokser. (* 1926)
- 2003 — Jan Kmeć, prvi akademik iz redova vojvođanskih Slovaka, filolog, književni kritičar, istoričar kulture i redaktor. (* 1927)[6]
- 2007 — Debora Ker, škotska glumica .(* 1921)
- 2007 — Toše Proeski, makedonski pevač. (* 1981)
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
- 1945 — Osnovana Organizacija ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu sa osnovnim ciljem da podigne nivo ishrane i poboljšanja životnog standarda. 1979. taj datum ustanovljen kao Svetski dan hrane.
- Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja
Vidi još[uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Selihar, Karla, 1972- . - "Školski list" i bibliografija pedagoške i udžbeničke literature / Karla Selihar. - Napomene i bibliografske reference uz tekst. - Rezime ; Summary ; Rezюme. - Bibliografija: str. 249. - U: Pedagogija. - God. 71, br. 2 (2016), str. 245-250 COBISS.SR 225094924
- ^ „MARKOVIĆ-ADAMOV Pavle-Paja”. snp.org.rs. Pristupljeno 4. 2. 2022.
- ^ Larkin, Colin (2000). The Virgin Encyclopedia of Stage and Film Musicals. London: Virgin with Muse. str. 358. ISBN 978-0-7535-0375-1.
- ^ „Gregory XIV | pope”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 11. 2. 2020.
- ^ „Marie-Antoinette | Facts, Biography, & French Revolution”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 22. 3. 2020.
- ^ „Jan Kmeć”. slovackizavod.org.rs (na jeziku: slovački). Pristupljeno 30. 1. 2022.