22. novembar
Appearance
22. novembar (22.11.) je 326. dan godine po gregorijanskom kalendaru (327. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 39 dana.
Događaji
[uredi | uredi izvor]novembar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
- 498 — Nakon smrti Anastasija II, i Simah i Lavrentije su izabrani za papu, izazvavši raskol koji je trajao do 506.
- 1220 — Krunisan je Fridrih II, car Svetog rimskog carstva. Fridrih je prilikom krunisanja obećao papi Honoriju III da će pokrenuti (peti) Krstaški rat. Pohod je započeo 1228. godine.
- 1497 — Tražeći morski put u Indiju, Portugalac Vasko da Gama postao prvi moreplovac koji je oplovio Rt dobre nade.
- 1699 — Danska, Rusija, Saksonija i Poljska, posle pobede nad švedskom vojskom, potpisale sporazum o podeli Kraljevine Švedske.
- 1718 — Pirat Crnobradi je ubijen u borbi nakon što su se kod obale Severne Karoline na njegov brod ukrcali britanski mornari.
- 1842 — Na planini Sent Helens u američkoj državi Vašington izbila erupcija, prva vulkanska erupcija u SAD čiji je datum izbijanja zabeležen.
- 1868 — Održana prva pozorišna predstava u Beogradu, u zgradi na Varoš-kapiji. Izveden komad „Đurađ Branković“ Karla Obernjika.
- 1943 — U Libanu proglašena nezavisnost. Ukinut mandat Francuske nad državom, od 1. jula 1920. Arapske zemlje, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD odmah priznali nezavisnost Libana, francuske trupe sporazumno napustile zemlju 1946.
- 1963 — U Dalasu su ubijeni predsednik SAD Džon Kenedi i policajac Džej Di Tipit. Guverner Teksasa Džon Konali je bio teško ranjen, ali je preživeo.
- 1963 — Potpredsednik SAD Lindon Džonson je položio zakletvu kao 36. predsednik SAD.
- 1972 — Predsednik SAD Ričard Nikson ukinuo, posle 22 godine, zabranu putovanja brodova SAD i aviona u Kinu.
- 1974 — Generalna skupština UN dala status posmatrača Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji.
- 1975 — Dva dana nakon smrti Franciska Franka, Huan Karlos I je proglašen za kralja Španije.
- 1977 — Anglo-francuski putnički avion Konkord počeo redovan saobraćaj između Evrope i Amerike. Redovni letovi uspostavljeni posle dve godine pravnih rasprava zbog buke koju taj avion proizvodi.
- 1989 — U Bejrutu ubijen predsednik Libana Rene Muavad, dok je prolazio kroz grad u svečanoj povorci povodom Dana nezavisnosti. U bombaškom napadu poginulo još 16 ljudi.
- 1990 — Margaret Tačer je zbog neslaganja u svojoj Konzervativnoj stranci podnela ostavku posle više od 11 godina na premijerskom mestu.
- 1992 — Pomorsko-vazduhoplovne snage NATO-a i zapadnoevropske unije počele kontrolu brodova u međunarodnim vodama Jadranskog mora u cilju onemogućavanja snabdevanja Jugoslavije naftom i drugim strateškim materijalima.
- 1995 — Posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, Savet bezbednosti UN suspendovao ekonomske sankcije Jugoslaviji i počeo ukidanje embarga na oružje članicama SFRJ. Jugoslavija pod ekonomskom blokadom bila 1.253 dana, od 31. maja 1992.
- 2001 — Parlament Turske odobrio reviziju 75 godina starog građanskog zakona, na osnovu koje bi žene i muškarci bili ravnopravni.
- 2002 — Nigerija odlučila da takmičenje za Mis sveta ne bude održano u toj državi, zbog muslimansko-hrišćanskih sukoba u kojima je poginulo najmanje 215 ljudi.
- 2004 — U Ukrajini su počele demonstracije protiv navodnog nameštanja na predsedničkim izborima između aktuelnog premijera Viktora Janukoviča i kandidata opozicije Viktora Juščenka.
- 2005 — Angela Merkel je stupila na dužnost i tako postala prva nemačka kancelarka u istoriji.
- 2013 — Završeno Svetsko prvenstvo u šahu 2013. u indijskom gradu Čeniju. Nakon deset partija pobedio je Karlsen sa rezultatom 6½:3½.
Rođenja
[uredi | uredi izvor]- 1819 — Džordž Eliot, engleska književnica. (prem. 1880)
- 1869 — Andre Žid, francuski književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1947). (prem. 1951)
- 1877 — Endre Adi, mađarski pesnik i novinar. (prem. 1919)
- 1890 — Šarl de Gol, francuski general, državnik i političar. (prem. 1970)
- 1901 — Hoakin Rodrigo, španski kompozitor i pijanista. (prem. 1999)
- 1904 — Luj Nel, francuski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1970). (prem. 2000)
- 1907 — Dora Mar, francuska slikarka, fotografkinja i pesnikinja. (prem. 1997)
- 1913 — Bendžamin Britn, engleski kompozitor, dirigent i pijanista. (prem. 1976)
- 1921 — Rodni Dejndžerfild, američki komičar, glumac, producent, scenarista, muzičar i pisac. (prem. 2004)
- 1922 — Judžin Stoner, američki konstruktor streljačkog oružja. (prem. 1997)
- 1924 — Džeraldina Pejdž, američka glumica. (prem. 1987)
- 1940 — Teri Gilijam, britanski scenarista, reditelj, animator, glumac i komičar.
- 1941 — Tom Konti, škotsko engleski glumac.
- 1943 — Bili Džin King, američka teniserka.
- 1944 — Maks Romeo, jamajkanski rege muzičar.
- 1948 — Radomir Antić, srpski fudbaler i fudbalski trener. (prem. 2020)
- 1949 — Radoš Ljušić, srpski istoričar.
- 1950 — Stiven van Zant, američki muzičar, muzički producent, glumac i aktivista.
- 1953 — Dragan Jovičić, bosanskohercegovački glumac. (prem. 2020)
- 1956 — Suzana Mančić, srpska glumica, pevačica i TV voditeljka.
- 1956 — Borislav Pelević, srpski političar, predsednik Stranke srpskog jedinstva i jedan od komandanata Srpske dobrovoljačke garde. (prem. 2018)
- 1958 — Džejmi Li Kertis, američka glumica.
- 1958 — Brus Pejn, engleski glumac.
- 1962 — Viktor Peljevin, ruski pisac.
- 1965 — Mads Mikelsen, danski glumac.
- 1967 — Boris Beker, nemački teniser.
- 1967 — Mark Rafalo, američki glumac, reditelj i producent.
- 1970 — Doktor Igi, srpski dens muzičar.
- 1976 — Vile Hermani Valo, finski muzičar, najpoznatiji kao frontmen grupe HIM.
- 1976 — Torsten Frings, nemački fudbaler.
- 1977 — Kerem Gonlum, turski košarkaš.
- 1979 — Vuk Kostić, srpski glumac.
- 1983 — Kalina Kovačević, srpska glumica.
- 1984 — Skarlet Džohanson, američka glumica, pevačica i model.[1]
- 1986 — Zorana Arunović, srpska strelkinja.
- 1987 — Maruan Felaini, belgijski fudbaler.
- 1990 — Darko Planinić, hrvatski košarkaš.
- 1992 — Stefan Nastić, srpsko-kanadski košarkaš.
- 1995 — Grše, hvatski reper.
Smrti
[uredi | uredi izvor]- 1617 — Ahmed I, osmanski sultan i halif islama. (rođ. 1590).
- 1916 — Džek London, američki književnik.
- 1954 — Andrej Višinski, ruski pravnik i diplomata.
- 1963 — Džon Ficdžerald Kenedi, predsednik SAD.
- 1963 — Oldus Haksli, engleski književnik.
- 1963 — K. S. Luis, britanski pisac, pesnik i akademik . (rođ. 1898).
- 1980 — Me Vest, američka glumica. (rođ. 1893).
- 1981 — Milan Kašanin, srpski istoričar umetnosti.
- 2000 — Emil Zatopek, češki atletičar.
Praznici i dani sećanja
[uredi | uredi izvor]Srpska pravoslavna crkva danas slavi
- Sveti mučenici Onisifor i Porfirije
- sveti Nektarije Eginski
- Prepodobni Jovan Kolov
- Prepodobna Matrona Carigradska
- Prepodobni Jeftimije Dohijarski i učenik mu Neofit
- Sveti Simeon Metafrast
- Prepodobna Teoktisa Paroska
- Svete prepodobne Evstolija i Sosipatra
- Sveti mučenik Antonije
- Sveti mučenici Hristifor i Mavra
- Sveti mučenik Aleksandar solunski
- Sveti mučenici Narsije i Artemon
- Sveti prepodobni Eladije
- Sveti prepodobni Onisifor pečerski
Vidi još
[uredi izvor]Reference
[uredi izvor]- ^ „Scarlett Johansson | Biography, Films, & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2020.