3. septembar
3. septembar (3.9.) je 246. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (247. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 119 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
septembar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 |
- 1189 — Ričard Lavljeg Srca, krunisan je u Vestminsterskoj opatiji u Londonu za kralja Engleske.
- 1759 — Iz Portugalije je počelo proterivanje rimokatoličkih jezuita.
- 1783 — Velika Britanija, SAD, Španija i Francuska su potpisale su u Pariski mir kojim je formalno završen Američki rat za nezavisnost.
- 1791 — Francuska skupština usvojila je ustav kojim je uspostavljena ustavna monarhija.
- 1806 — Srpski ustanici su porazili tursku vojsku u bici na Deligradu.
- 1826 — Nikolaj I Pavlovič Romanov je krunisan za cara Rusije.
- 1861 — General Konfederacije Leonidas Polk je napao neutralni Kentaki, primoravši državno rukovodstvo da traži pomoć Unije.
- 1884 — Iz Beograda je krenuo prvi putnički voz na pruzi Beograd-Niš, prvoj u Srbiji. Početak gradnje 21. juna 1881. obeležio je srebrnim budakom knez Milan Obrenović. Ispraćaju voza, iskićenog cvećem i srpskim trobojkama, pored velikog broja građana, prisustvovali su ugledni gosti iz Beča i Budimpešte.
- 1902 — Završile se antisrpske demonstracije u Zagrebu.
- 1931 — Kralj Jugoslavije Aleksandar Prvi Karađorđević proglasio je oktroisani Ustav kojim je ozakonjena monarhistička diktatura, uvedena 6. januara 1929.
- 1939 — Dva dana posle nemačkog napada na Poljsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska su objavile rat Nemačkoj.
- 1939 — Na kružnoj stazi oko Kalemegdana, u Beogradu su održane do tada najveće međunarodne automobilske trke u Jugoslaviji.
- 1939 — Nemačka podmornica U-30 je torpedovala i potopila britanski putnički prekookeanski brod SS Atenija, usmrtivši 117 osoba.
- 1943 — Anglo-američke snage su se iskrcale na italijansko kopno u Drugom svetskom ratu.
- 1944 — Holokaust: Ana Frank i njena porodica nalaze se u poslednjem transportnom vozu na putu od tranzitnog logora Vesterbork prema koncentracionom logoru u Aušvicu, u koji su došli tri dana kasnije.
- 1971 — Katar je postao nezavisna država..
- 1976 — Američki vasionski brod bez ljudske posade „Viking 2“ spustio se na Mars i počeo da šalje fotografije sa te planete.
- 1985 — U saobraćajnoj nesreći na putu Beograd - Novi Sad u svojoj 23. godini, poginuo Dragan Mance, fudbaler Partizana i idol Grobara.
- 1994 — Rusija i Kina proglasile su završetak međusobnih neprijateljstava i dogovorile se da uklone nuklearne rakete koje su bile usmerene iz jedne zemlje prema drugoj.
- 1999 — Misija UN na Kosovu i Metohiji suspendovala je jugoslovenski valutni zakon i uspostavila carinsku kontrolu na granici Kosova i Metohije sa Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom.
- 2001 — SAD i Izrael su povukle svoje delegacije sa konferencije UN o rasizmu u Durbanu, u znak protesta zbog pokušaja da se Izrael označi kao rasistička zemlja.
- 2004 — U akciji oslobađanja taoca u školi u ruskom gradu Beslanu 331 talac poginuo. (vidi Talačka kriza u Beslanu).
- 2009 — U seriji eksplozija koje su pogodile fabriku municije „Prvi partizan“ u Užicu, poginulo sedam a povređeno 14 radnika.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1856 — Luis Salivan, irsko-američki arhitekta. (prem. 1924)
- 1859 — Žan Žores, francuski socijalistički političar. (prem. 1914)
- 1869 — Fric Pregl, slovenačko-austrijski hemičar i lekar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju (1923). (prem. 1930)
- 1875 — Ferdinand Porše, austrijsko-nemački konstruktor automobila. (prem. 1951)
- 1905 — Karl Dejvid Anderson, američki fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1936). (prem. 1991)
- 1921 — Žika Mitrović, srpski reditelj i scenarista. (prem. 2005)
- 1926 — Irena Papas, grčka glumica i pevačica. (prem. 2022)
- 1934 — Fredi King, američki bluz gitarista i pevač. (prem. 1976)
- 1937 — Dragan Babić, jugoslovenski i srpski novinar. (prem. 2013)
- 1940 — Polin Kolins, engleska glumica.
- 1942 — Al Džardin, američki muzičar, najpoznatiji kao suosnivač, gitarista i povremeni pevač grupe The Beach Boys.
- 1947 — Žerar Ulije, francuski fudbaler i fudbalski trener. (prem. 2020)
- 1954 — Nenad Prokić, srpski dramaturg i političar.
- 1962 — Goran Stanković, srpski kardiolog, akademik i redovni član Odeljenja medicinskih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti.[1]
- 1963 — Goran Sobin, hrvatski košarkaš. (prem. 2021)
- 1964 — Amber Lin, američka pornografska glumica, model i plesačica.
- 1965 — Čarli Šin, američki glumac.
- 1970 — Garet Sautgejt, engleski fudbaler i fudbalski trener.
- 1971 — Paolo Montero, urugvajski fudbaler i fudbalski trener.
- 1973 — Dejmon Stodemajer, američki košarkaš i košarkaški trener.
- 1975 — Redfu, američki muzičar, plesač, muzički producent i di-džej, najpoznatiji kao član grupe LMFAO.
- 1976 — Rebeka Džonson, američka glumica i muzičarka.
- 1977 — Ulof Melberg, švedski fudbaler i fudbalski trener.
- 1979 — Žulio Sezar, brazilski fudbalski golman.
- 1985 — Miloš Borisov, crnogorski košarkaš.
- 1988 — Džerom Boateng, nemački fudbaler.
- 1988 — Karla Suarez Navaro, španska teniserka.
- 1992 — Marko Petković, srpski fudbaler.
- 1993 — Dominik Tim, austrijski teniser.
- 1995 — Ognjen Đuričin, srpski fudbaler.
- 1995 — Niklas Sile, nemački fudbaler.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 496 — Guntamund, kralj Vandala i Alana (rođ. otprilike 450).
- 1658 — Oliver Kromvel, engleski državnik i vojskovođa. (rođ. 1599)
- 1821 — Marašli Ali-paša rumelijski beglerbeg i beogradski vezir.
- 1877 — Luj Adolf Tjer, francuski državnik i istoričar, prvi predsednik Treće republike. (rođ. 1797)
- 1883 — Ivan Turgenjev, ruski pisac. (rođ. 1818)
- 1948 — Edvard Beneš, predsednik Čehoslovačke. (rođ. 1894)
- 1969 — Ho Ši Min, predsednik Demokratske Republike Vijetnam. (rođ. 1890)
- 1981 — Zorica Šumadinac, pozorišna, filmska i TV glumica. (rođ. 1946)
- 1985 — Dragan Mance, fudbaler Partizana i idol Grobara. (rođ. 1962)
- 1991 — Frenk Kapra, američki filmski režiser italijanskog porekla. (rođ. 1897)
- 2002 — Irena Kolesar, pozorišna, filmska i TV glumica (rođ. 1925)
- 2018 — Đorđe Nikolić, jugoslovenski i srpski snimatelj (rođ. 1932)
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi izvor]
- ^ „GORAN R. STANKOVIĆ”. sanu.ac.rs. Pristupljeno 25. 1. 2024.