Spisak znamenitih Srba
Spisak znamenitih Srba navodi znamenite Srbe razvrstani po zanimanju i godini rođenja, bez obzira na političke, teritorijalne ili druge podele, istorijske ili savremene.
Ovaj članak je deo serije o Srbima |
Srbi |
---|
Ovaj članak je deo serije o Srbima |
Srpska kultura |
---|
Umetnici[uredi | uredi izvor]
Pisci[uredi | uredi izvor]
- Ivo Andrić, književnik i diplomata, nobelovac[1][2]
- Vladimir Arsenijević
- Borisav Atanasković
- Svetislav Basara[3]
- Matija Bećković[4]
- Aleksandar Veljić
- Janko Veselinović
- Aleksandar Vučo
- Milovan Glišić[2]
- Oskar Davičo[2]
- Milovan Danojlić[5]
- Milan Dedinac
- Vojislav Despotov
- Dušan Gojkov
- Bogoboj Atanacković[6]
- Vuk Drašković[7]
- Zoran Živković, pisac, dobitnik World Fantasy Award
- Dragutin Ilić, pionir naučne fantastike[8]
- Đura Jakšić[9]
- Ivan Kalauzović Ivanus
- Petar Kočić[10]
- Skender Kulenović
- Petar Lazić
- Dušan Matić
- Branislav Nušić[11]
- Dositej Obradović[12][6]
- Milorad Pavić[2]
- Borislav Pekić[2]
- Muharem Pervić
- Goran Petrović
- Jovan Sterija Popović[13][6]
- Radomir Putnik
- Ljubica Popović Bjelica
- Marko Ristić
- Isidora Sekulić[14]
- Meša Selimović[15][2]
- Stevan Sremac[16]
- Jovan Ćirilov
- Vuk Vrčević[6]
- Branko Ćopić[2]
- Dobrica Ćosić[2]
- Miloš Crnjanski[17]
- Ivo Vojnović
- Medo Pucić[6]
- Radoje Domanović[18]
- Gavril Stefanović Venclović
- Zaharija Orfelin
- Jovan Rajić, „otac srpske istorije”[19]
- Joakim Vujić[6]
- Simeon Piščević
- Pavle Julinac
- Jovan Muškatirović
- Emanuilo Janković
- Milovan Vidaković
- Lukijan Mušicki[6]
- Sava Nemanjić
- Stefan Prvovenčani[20]
- Domentijan[21]
- Teodosije[22]
- Danilo II[23]
- Jefimija[24]
- Teodor Kračun
- Stefan Lazarević[25]
- Grigorije Camblak
- Konstantin Filozof
- Dimitrije Kantakuzin
- Konstantin Mihailović
- Zograf Longin
- Pajsije I Janjevac
- Simo Milutinović Sarajlija[6]
- Jovan Subotić[6]
- Bora Ćosić
- Momo Kapor
- Ljubomir P. Nenadović
- Jovan Grčić Milenko
- Milorad P. Šapčanin
- Rastko Petrović[2]
- Veljko Petrović
- Dragiša Kašiković
- Milovan Glišić
- Jakov Serski
- Dorotej
- Pahomije Logofet
- Vladislav Gramatik
- Đurađ Crnojević
- Jeromonah Makarije
- Božidar Vuković
- Hristofor Žefarović
- Jerotej Račanin
- Sava Vladislavić Raguzinski
- Vasilije Petrović
- Mojsije Putnik
- Gerasim Zelić
- Sava Tekelija[6]
- Gligorije Trlajić
- Božidar Grujović
- Svetozar Miletić[26]
- Slobodan Selenić
- Dragiša Vasić
- Stanislav Vinaver
- Milovan Vitezović
- Arsen Diklić
- Stanislav Krakov
- Dobrica Erić
- Antonije Isaković
- Stevan Jakovljević
- Ljubomir Simović
- Ljubodrag Simonović
- Vojislav Lubarda
- Jovan Avakumović
- Slađana Nina Perković
- Đorđe Marković Koder
- Jakov Ignjatović
- Simo Matavulj[27][2]
- Jovan Hadžić[6]
- Mihailo Polit-Desančić
- Georgije Magarašević[6]
- Vasa Stajić
- Jaša Tomić
Pesnici[uredi | uredi izvor]
- Ivan Gundulić[28][2]
- Branko Miljković[2]
- Matija Bećković
- Kosta Abrašević
- Miroslav Antić
- Jovan Dučić[29]
- Jovan Jovanović Zmaj[30][31]
- Đura Jakšić[9]
- Danilo Kiš[2]
- Desanka Maksimović[2]
- Sima Pandurović
- Vladislav Petković Dis
- Petar Petrović Njegoš[6]
- Vasko Popa[32][2]
- Milan Rakić[33]
- Čarls Simić[34]
- Aleksa Šantić
- Laza Kostić[35]
- Miloš Crnjanski
- Adam Puslojić
- Božidar Timotijević
- Đorđe Balašević
- Bora Đorđević
- Dušan Matić
- Ivan Rastegorac
- Stefan Lazarević, Slovo ljubve[25]
- Rajko Petrov Nogo
- Duško Radović
- Ljubivoje Ršumović
- Vojislav Ilić[36]
- Vojislav Ilić Mlađi
- Pero Zubac
- Dragan Lukić
- Srboljub Mitić
- Momčilo Nastasijević
- Borisav Stanković[37]
- Sima Milutinović Sarajlija
- Božidar Šujica
- Milica Stojadinović Srpkinja[2]
- Branko Radičević[38][6]
- Kosta Trifković
-
Despot Stefan Lazarević, pisac Slovo ljubve.
-
Zaharije Orfelin, svestrani barokni stvaralac.
-
Petar II Petrović Njegoš, nacionalni pesnik.
-
Jovan Sterija Popović, jedan od najboljih dramskih pisaca i kulturni radnik.
-
Đura Jakšić, romantičarski slikar i književnik.
-
Borisav Stanković, autor književnih ostvarenja iz perioda realizma koja su opisana kao remek-dela.[39]
-
Miloš Crnjanski, srpski pisac, pesnik moderne i novinar.
-
Branko Ćopić, omiljeni pisac dečijih priča kao i romana o partizanima i NOB.
-
Milorad Pavić, pisac 50 knjiga, prevodilac ruskih klasika, istoričar i profesor književnosti.
-
Borislav Pekić, pisac i dramatičar aktivan tokom druge polovine 20. veka.
Slikari[uredi | uredi izvor]
- Dado Đurić
- Paja Jovanović[40]
- Uroš Predić
- Đura Jakšić
- Uroš Knežević
- Milan Konjović
- Ljubiša Marković
- Milić od Mačve[41]
- Milena Pavlović-Barili[2]
- Nadežda Petrović[42]
- Sava Šumanović[43]
- Stevan Knežević
- Lazar Vozarević
- Vlaho Bukovac
- Jovan Bijelić[44]
- Steva Todorović
- Poleksija Todorović
- Rista Vukanović
- Beta Vukanović
- Stevan Aleksić
- Dimitrije Avramović
- Špiro Bocarić
- Paško Vučetić
- Miloš Golubović
- Ksenija Divjak
- Petar Dobrović[45]
- Vasa Eškićević
- Ljubomir Ivanović
- Mladen Josić
- Jaroslav Kratina
- Đorđe Krstić[46]
- Petar Lubarda[2]
- Kosta Miličević
- Đorđe Milovanović
- Rafailo Momčilović
- Marko Murat
- Živorad Nastasijević
- Zora Petrović
- Vasa Pomorišac
- Đorđe Popović
- Hristifor Crnilović
- Zuko Džumhur
- Aksentije Marodić
- Milenko Šerban
- Ljuba Popović
- Mića Popović
- Vladimir Veličković
- Sava Stojkov
- Uroš Đurić
- Stojan Đurić
- Petar Omčikus
- Dušan Otašević
- Nikola Graovac
- Milo Dimitrijević
- Miloš Šobajić
- Katarina Ivanović[6]
- Zoran Pavlović
- Vukan Vukanić
- Ilija Bašičević Bosilj
- Konstantin Danil[47][6]
- Slavko Krunić
Vajari[uredi | uredi izvor]
Arhitekte[uredi | uredi izvor]
- Petar Anagnosti
- Andrija Andrejević
- Vasilije Androsov
- Ivan Antić
- Milan Antonović
- Dušan Babić
- Đura Bajalović
- Petar Bajalović
- Vilim Baumgarten
- Ivan Belić
- Momčilo Belobrk
- Jelisaveta Načić[2]
- Bogdan Bogdanović[48][49]
- Ratomir Bogojević
- Uglješa Bogunović
- Milutin Borisavljević
- Đura Borošić
- Đurđe Bošković
- Dragiša Brašovan
- Aleksej Brkić
- Aleksandar Bugarski
- Ranko Radović
- Momčilo Tapavica
- Branko Pešić
-
Paja Jovanović, jedan od najcenjenijih srpskih slikara.
-
Nadežda Petrović, zapažena slikarka i pionirka fotografije.
-
Momir Korunović, vodeći arhitekta jedinstvene arhitektonske škole.
-
Petar Lubarda, međunarodno priznati slikar.
-
Milena Pavlović-Barili, slikarka i svestrana umetnica.
-
Dragiša Brašovan, arhitekta.
-
Vojin Bakić, vajar.
-
Stevan Kragujević, fotograf.
-
Mića Popović, slikar, režiser, kritičar, akademik.
-
Marina Abramović, internacionalna performans umetnica.[50]
Filmski i pozorišni umetnici[uredi | uredi izvor]
- Piter Bogdanović, režiser
- Danica Aćimac, glumica
- Mila Jovović, Milica Nataša Jovović, model/glumica
- Emir Kusturica, režiser
- Karl Malden, Mladen Sekulović, glumac
- Princeza Katarina Oksenberg, glumica
- Bata Živojinović, glumac
- Ljubiša Samardžić, glumac/režiser
- Bora Todorović, glumac
- Branko Radaković, režiser
- Milena Dravić, glumica[51]
- Mija Aleksić, glumac
- Miodrag Petrović Čkalja, glumac[2]
- Dragan Nikolić, glumac
- Goran Paskaljević, režiser
- Mira Banjac, glumica
- Vera Dedović, glumica
- Olivera Marković, glumica
- Goran Marković, režiser
- Srđan Žika Todorović, glumac
- Gojko Mitić, jedan od najpoznatijih glumaca Istočne Nemačke
- Stiv Stojanović, reditelj iz Švedske, režirao je tri takmičenja za „Pesmu Evrovizije“
- Pavle Vujisić, glumac[2]
- Danilo Bata Stojković, glumac[2]
- Zoran Radmilović, glumac[2]
- Renata Ulmanski, glumica
- Rahela Ferari, glumica[2]
- Žika Mitrović, režiser
- Mladomir Puriša Đorđević, režiser
- Živojin Pavlović, režiser, književnik, profesor[2]
- Aleksandar Saša Petrović, režiser[2]
- Aleksandar Gavrić, glumac
- Slobodan Aligrudić, glumac
- Miloš Žutić, glumac
- Predrag Pepi Laković, glumac
- Živojin Žika Milenković, glumac
- Mihailo Bata Paskaljević, glumac
- Dragomir Bojanić Gidra, glumac
- Taško Načić, glumac
- Branko Pleša, glumac
- Ljuba Tadić, glumac[2]
- Stevo Žigon, glumac
- Pera Dobrinović, glumac[52]
- Rade Marković, glumac
- Vlastimir Đuza Stojiljković, glumac
- Nikola Simić, glumac
- Milivoje Mića Tomić, glumac
- Radmila Savićević, glumica
- Vera Čukić, glumica
- Ružica Sokić, glumica
- Jelena Jovanović Žigon, glumica
- Srđan Karanović, režiser
- Slobodan Šijan, režiser
- Zdravko Šotra, režiser
- Mira Stupica, glumica
- Svetlana Ceca Bojković, glumica
- Dušica Žegarac, glumica
- Jelisaveta Seka Sablić, glumica
- Dragan Maksimović, glumac
- Petar Kralj, glumac
- Predrag Ejdus, glumac
- Marko Nikolić, glumac
- Petar Božović, glumac
- Mihajlo Miša Janketić, glumac
- Vojislav Voja Brajović, glumac
- Aleksandar Berček, glumac
- Zdravko Šotra, režiser
- Dragan Kresoja, režiser
- Milan Lane Gutović, glumac
- Bogdan Diklić, glumac
- Predrag Miki Manojlović, glumac
- Ljiljana Dragutinović, glumica
- Gorica Popović, glumica
- Ljiljana Blagojević, glumica
- Vesna Trivalić, glumica
- Radmila Živković, glumica
- Neda Arnerić, glumica
- Mirjana Karanović, glumica
- Sonja Savić, glumica
- Anica Dobra, glumica
- Svetozar Cvetković, glumac
- Lazar Ristovski, glumac
- Svetislav Goncić, glumac
- Slavko Štimac, glumac
- Žarko Laušević, glumac
- Žanka Stokić, glumica[2]
- Andrej Šepetkovski, glumac
- Zoran Cvijanović, glumac
- Dragan Bjelogrlić, glumac, reditelj, producent
- Nikola Kojo, glumac
- Mirjana Joković, glumica
- Branka Katić, glumica
- Bojana Maljević, glumica
- Nataša Ninković, glumica
- Nebojša Glogovac, glumac
- Dragan Mićanović, glumac
- Sergej Trifunović, glumac
- Srđan Dragojević, režiser
- Vladimir Savčić Čobi, muzičar/glumac
- Soja Jovanović, prva srpska režiserka
-
Karl Malden, rođen kao Mladen Sekulović osvojio je Oskara i niz drugih nagrada.
-
Pavle Vuisić, jedan od najprepoznatljivijih glumaca jugoslovenske kinematografije.
-
Danilo Bata Stojković, srpski i jugoslovenski glumac.
-
Dušan Makavejev, filmski reditelj.
-
Bata Živojinović glumio je u više od 340 filmova i TV serija, a smatra se jednim od najboljih glumaca u bivšoj Jugoslaviji.
-
Milena Dravić, osvojila je Nagradu filmskog festivala u Kanu za najbolju glumicu.
-
Miki Manojlović, glumio je u mnogim domaćim kao i evropskim filmovima.
-
Dušan Kovačević, scenarista, književnik i akademik.
-
Rade Šerbedžija, glumac u brojnim filmovima i serijama u Holivudu.
-
Emir Kusturica je dva puta je osvojio zlatnu Palmu u Kanu i kansku nagradu za najbolju režiju.
Muzičari[uredi | uredi izvor]
- Klasična muzika
- Kir Stefan Srbin, kompozitor aktivan u srednjem veku[53]
- Teodor Andrejević, kompozitor, dirigent, muzičar i muzički pedagog
- Bogdan Babić, dirigent
- Isidor Bajić, kompozitor
- Radmila Bakočević, operska pevačica
- David Bižić, operski pevač
- Marija Bubanj, violinistkinja i violistkinja
- Stanislav Binički, kompozitor, dirigent i pedagog
- Isidora Žebeljan, kompozitor
- Jovan Ivanović, kompozitor
- Miodrag Rade Jašarević, violinista
- Jadranka Jovanović, operska pevačica
- Lazar Jovanović, operski pevač
- Petar Konjović, kompozitor[54]
- Dragomir Krančević, violinista
- Željko Lučić, operski pevač
- Josif Marinković, kompozitor i horovođa
- Ljubica Marić, kompozitor
- Stefan Milenković, violinista
- Miloje Milojević, kompozitor
- Vasilije Mokranjac, kompozitor
- Vlastimir Pavlović Carevac, dirigent i muzičar
- Milenko Paunović, kompozitor
- Jovan Paču, kompozitor, lekar i pijanista
- Nemanja Radulović, violinista
- Stanojlo Rajičić, kompozitor i pedagog
- Josif Runjanin, kompozitor
- Živan Saramandić, operski pevač
- Bojan Suđić, dirigent
- Kornelije Stanković, kompozitor, melograf, dirigent, pijanista i muzički pisac[55][6]
- Milka Stojanović, operska pevačica
- Stevan Mokranjac, kompozitor[56]
- Zoran Hristić, kompozitor
- Stevan Hristić, kompozitor, dirigent, pedagog i muzički pisac[57]
- Miroslav Čangalović, operski pevač
- Nikola Vučičević, pijanista
- Filip Višnjić, guslar[58][6]
- Popularna muzika
- Pavle Aksentijević, pevač duhovne i stare srpske muzike
- Svetlana Seka Aleksić, turbo-folk pevačica
- Boris Aranđelović, rok pevač i muzičar
- Momčilo Bajagić Bajaga, rok pevač i muzičar
- Nedeljko Bajić Baja, turbo-folk pevač
- Đorđe Balašević, pevač i muzičar
- Miša Blam, džez muzičar
- Vojkan Borisavljević, kompozitor i dirigent
- Bisera Veletanlić, pevačica džez i zabavne muzike
- Vlado Georgiev, pevač zabavne muzike
- Predrag Gojković Cune, pevač narodne muzike
- Arsen Dedić, pevač, kompozitor i pesnik
- Vladimir Divljan, rok muzičar
- Bora Đorđević, rok pevač i muzičar
- Vesna Zmijanac, pevačica narodne muzike
- Mihailo Živanović, klarinetista, saksofonista, kompozitor, dirigent
- Predrag Živković Tozovac, pevač narodne muzike
- Toma Zdravković, pevač i kompozitor narodne muzike
- Miroslav Ilić, pevač narodne muzike
- Dušan Jakšić, pevač i glumac
- Miki Jevremović, pevač zabavne muzike
- Željko Joksimović, pevač zabavne muzike
- Nele Karajlić, kompozitor, muzičar i glumac
- Radmila Karaklajić, pevačica zabavne muzike
- Jelena Karleuša, turbo-folk pevačica[59]
- Nada Knežević, pevačica džez i zabavne muzike
- Aleksandra Kovač, pevačica zabavne muzike
- Kornelije Kovač, kompozitor i muzičar
- Dušan Kojić, rok muzičar
- Bilja Krstić, izvođač etno muzike
- Leo Martin, pevač zabavne muzike
- Lene Lavič, pevačica
- Duško Gojković, džez trubač
- Aca Lukas, turbo-folk pevač
- Divna Ljubojević, interpretatorka pravoslavne duhovne muzike
- Oliver Mandić, pevač i kompozitor pop-rok muzike
- Saša Matić, turbo-folk pevač
- Jovan Maljoković, džez saksofonista, kompozitor i aranžer
- Nada Mamula, pevačica narodne muzike i sevdalinki
- Đorđe Marjanović, pevač zabavne muzike
- Milan Mladenović, pevač i muzičar
- Slađana Milošević, pevačica i muzičarka
- Dragana Mirković, pevačica turbofolk muzike
- Radomir Mihajlović Točak, rok muzičar
- Dragiša Nedović, kompozitor, muzičar i tekstopisac
- Lola Novaković, pevačica zabavne muzike
- Olivera Katarina, pevačica i glumica
- Tihomir Petrović, kompozitor, pevač i muzičar
- Ana Popović, pevačica i muzičar džez i bluz muzike
- Dušan Prelević Prele, rok muzičar
- Aleksandra Radović, pevačica zabavne muzike
- Vasilija Radojčić, pevačica izvorne i narodne muzike
- Predrag Radmilac, muzički pedagog, dirigent, muzički urednik Radio Čačka
- Nenad Radulović, pevač i muzičar
- Svetlana Ražnatović Ceca, pevačica turbofolk muzike
- Aleksandra Prijović, pevačica[60]
- Rambo Amadeus, rok muzičar
- Laza Ristovski, muzičar
- Zoran Simjanović, kompozitor muzike za film i pozorište
- Boba Stefanović, pevač zabavne muzike
- Margita Stefanović, rok muzičar
- Jadranka Stojaković, pevačica zabavne muzike
- Dragan Stojnić, pevač zabavne muzike
- Ljubiša Stojanović Luis, pevač svojevrsne muzike
- Staniša Stošić, pevač narodne muzike
- Slobodan Trkulja, multiinstrumentalista, kompozitor i pevač grlenog i vizantijskog stila
- Boško Ćirković, pevač hip hop muzike
- Neda Ukraden, pevačica
- Zdravko Čolić, pevač zabavne muzike
- Goran Šepa, rok muzičar
- Marčelo, reper
- Marija Šerifović, pevačica zabavne muzike, pobednica Pesme Evrovizije
-
Stevan Mokranjac, kompozitor, pedagog i profesor, smatra se „ocem srpske muzike”.
-
Stevan Hristić, srpski i jugoslovenski kompozitor.
-
Toma Zdravković, pevač narodne muzike.
-
Đorđe Marjanović, pevač, najpopularniji od šezdesetih do osamdesetih.
-
Zdravko Čolić, jedan od najvećih vokala i kulturnih ikona bivše Jugoslavije.
-
Milan Mladenović, čelni član grupe EKV.
-
Radomir Mihajlović Točak, rok gitarista i član Smaka.
-
Đorđe Balašević, ugledni srpski kantautor.
-
Željko Joksimović, muzičar i kompozitor.
-
Ceca, jedna od najpopularnijih turbo-folk pevačica.
Crkvena lica[uredi | uredi izvor]
Svetitelji[uredi | uredi izvor]
- Sveti car Lazar
- Sveti Nikolaj Ohridski i Žički[61]
- Sveti Petar Cetinjski[62][6]
- Sveti Sava[63]
- Sveti Simeon Mirotočivi[64]
- Sveti Vasilije Ostroški
- Sveti Stefan Štiljanović
- Sveti Joanikije Devički
- Stefan Piperski
- Stefan Lazarević
- Stefan Prvovenčani
- Sveti Prohor Pčinjski
- Angelina Branković
- Ana Nemanjić
- Arsenije I Sremac
- Stefan Vladislav I
- Jelena Štiljanović
- Jelena Dečanska
- Joanikije II
- Jovan Uroš
- Justin Popović
- Jovan Vladimir
- Makarije Sokolović[65]
- Đorđe Branković
- Sveti kralj Milutin[66]
- Nestor Dečanski
- Nikodim I Pećki
- Nikodim Tismanski
- Petar Koriški
- Rafailo Banatski
- Sveti David srpski
- Stefan Dragutin
- Stefan Urošic Nemanjić
- Stefan Uroš V
- Stefan Branković
- Stefan Piperski
- Stefan Lazarević
- Patrijarh srpski Spiridon
Patrijarsi[uredi | uredi izvor]
- Sveti Sava[63]
- Arsenije I Sremac
- Sveti Sava II
- Danilo I
- Joanikije I
- Jevstatije I
- Sveti Jakov (arhiepiskop srpski)
- Sveti Jevstatije II
- Sveti Sava III
- Nikodim I Pećki
- Danilo II
- Sveti Joanikije II
- Patrijarh srpski Sava IV
- Patrijarh srpski Jefrem
- Patrijarh srpski Spiridon
- Patrijarh srpski Danilo III
- Patrijarh srpski Sava V
- Patrijarh srpski Danilo IV
- Patrijarh srpski Kirilo I
- Patrijarh srpski Nikon
- Patrijarh srpski Teofan
- Patrijarh srpski Nikodim II
- Patrijarh srpski Arsenije II
- Patrijarh srpski Makarije
- Patrijarh srpski Antonije
- Patrijarh srpski Gerasim
- Patrijarh srpski Savatije
- Patrijarh srpski Jerotej
- Patrijarh srpski Filip
- Jovan Kantul
- Pajsije I Janjevac
- Patrijarh srpski Gavrilo I
- Patrijarh srpski Gavrilo V
- Maksim Skopljanac
- Arsenije III Čarnojević[67]
- Patrijarh srpski Atanasije I
- Mojsije Rajović
- Arsenije IV Jovanović Šakabenta
- Atanasije II Gavrilović
- Patrijarh srpski Gavrilo II
- Patrijarh srpski Gavrilo III
- Patrijarh srpski Kirilo II
- Patrijarh srpski Vasilije I
- Patrijarh srpski Dimitrije
- Patrijarh srpski Varnava
- Patrijarh srpski Vikentije II
- Patrijarh srpski German
- Patrijarh srpski Pavle
- Patrijarh srpski Irinej
Jerarsi[uredi | uredi izvor]
- Arhiepiskop i mitropolit karlovački Josif[6]
- Mitropolit karlovački Jovan
- Mitropolit karlovački Stefan (Stratimirović)[68][6]
- Mitropolit karlovački Pavle[69]
- Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije
- Mitropolit dabrobosanski Sava
- Episkop bački Platon[6]
- Episkop vršački Teodor
- Episkop bački Irinej
- Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije
- Episkop dalmatinsko-istrijski Nikodim[70]
-
Sveti Jovan Vladimir, vladar Duklje i najstariji svetac među Srbima.
-
Sveti Sava, osnivač autokefalne Srpske pravoslavne crkve, osnivač srpskog prava, diplomata.
-
Patrijarh Arsenije III Čarnojević, vođa Velike seobe Srba.
-
Sveti Vasilije Ostroški, svetitelj kome se pripisuje brojna čuda.
-
Sveti Petar Cetinjski, vladar Crne Gore, pisac i svetitelj.
-
Mitropolit karlovački Stefan, čelna ličnost mitropolije Karlovačke 46 godina.
-
Episkop banjalučki Platon, ubijen tokom genocida nad Srbima.
-
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, uticajni teolog, pisac i episkop Srpske pravoslavne crkve.
-
Patrijarh srpski Pavle, poglavar SPC od 1990. do 2009. godine.
-
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, teolog, prevodilac i javni delatnik.
Naučnici i profesori[uredi | uredi izvor]
Prirodne nauke[uredi | uredi izvor]
- Nikola Tesla[71]
- Mihajlo Pupin[72]
- Ruđer Bošković[73]
- Lazar Hilandarac[74]
- Milutin Milanković[75]
- Mileva Marić[76]
- Josif Pančić[77][6][2]
- Mihailo Petrović Alas, matematičar[78]
- Jovan Cvijić, geograf, etnolog[79]
- Jovan Karamata[80]
- Ognjeslav Kostović Stepanović
- Đuro Kurepa
- Marko Vukobrat Jarić
- Milorad B. Protić
- Miodrag Stojković
- Bogdan Maglić
- Jovan Žujović[81]
- Laza Lazarević[82][2]
- Pavle Savić[2]
- Andrej Andrejević
- Aleksandar Belić[83]
- Petar Đurković
- Miomir Vukobratović
- Spiridon Gopčević
- Pavle Vujević
- Marko Leko
- Milan Kurepa
- Zoran Knežević, astronom
- Kosta Stojanović
- Sima Lozanić, hemičar[84]
- Ljiljana Marković
- Dušan Šćepanović
- Milovan Matović
- Sanja Vranješ Đurić
- Predrag Ćeranić
- Aleksa Ivić, matematičar
- Nikola Mirkov, inženjer i idejni tvorac hidrosistema Dunav—Tisa—Dunav
Društvene nauke[uredi | uredi izvor]
- Sava Mrkalj, lingvista
- Vuk Karadžić[85]
- Đuro Daničić[86][87][6]
- Pavle Popović[88]
- Pavle Ivić, lingvista[89]
- Milka Ivić, lingvista
- Dejan Medaković, istoričar umetnosti
- Milorad Ekmečić, istoričar
- Dušan Bataković, istoričar
- Nikola Kusovac, istoričar umetnosti
- Čedomir Antić, istoričar
- Ljubomir Stojanović, istoričar[90]
- Dragan Petrović
- Radoslav Grujić, istoričar
- Vladimir Ćorović, istoričar[91]
- Sima Ćirković, istoričar
- Rade Mihaljčić, istoričar
- Dejan Đokić[92]
- Miloje Vasić, arheolog[93]
- Dragoslav Srejović, arheolog
- Milutin Garašanin, arheolog
- Valtazar Bogišić, sociolog[94]
- Bogdan Popović, književni kritičar[95]
- Slobodan Jovanović, pravnik, istoričar[96][97]
- Kosta Čavoški, pravo
- Ratko Marković, pravo[6]
- Danilo Medaković, istoričar
- Jovan Skerlić, književni kritičar[98][2]
- Milan Kašanin, istoričar umetnosti
- Jovan Đorđević, pravo
- Ilarion Ruvarac, istoričar[99]
- Stojan Novaković, istoričar i lingvista[100]
- Branko Milanović, ekonomista[101]
- Gavro Manojlović, istoričar[102]
Filozofi[uredi | uredi izvor]
-
Stojan Novaković, istoričar, lingvista, reformator obrazovanja kao i državnik i diplomata.
-
Miloš N. Đurić, klasični filolog, helenista, klasični prevodilac, profesor i filozof.
-
Dejan Medaković, istoričar umetnosti, književnik, profesor i akademik
-
Gordana Vunjak Novaković, bioinženjer i univerzitetski profesor
Vojska i policija[uredi | uredi izvor]
- Miloš Obilić[105]
- hajduk Veljko Petrović[106][6]
- vojvoda Radomir Putnik[107]
- vojvoda Stepa Stepanović[108]
- vojvoda Živojin Mišić[109]
- vojvoda Petar Bojović
- general Božidar Janković
- general Pavle Jurišić Šturm
- armijski general Dušan Simović
- armijski general Draža Mihailović
- armijski general Stevan Hadžić
- armijski general Petar Živković
- armijski general Krsta Smiljanić
- armijski general Emilo Belić
- armijski general Vladimir Belić
- pukovnik Dragutin Dimitrijević Apis
- general-pukovnik Koča Popović[110]
- general armije Nikola Ljubičić
- general-pukovnik Vladimir Lazarević
- general-pukovnik Peko Dapčević
- general-lajtant Petar Drapšin
- general-pukovnik Pavle Jakšić
- general-pukovnik Arso Jovanović
- general-pukovnik Ljubo Vučković
- general-pukovnik Velimir Terzić
- general-pukovnik Svetozar Vukmanović Tempo
- general-potpukovnik Ratko Martinović
- general-pukovnik Milutin Morača
- general-pukovnik Velimir Terzić
- general-pukovnik Radovan Vukanović
- general Savo Drljević
- general Petar Pero Ćetković
- general-pukovnik dr Gojko Nikoliš
- general-pukovnik Pavle Ilić
- general-pukovnik Ratko Vujović
- general-pukovnik Miloje Milojević
- general-pukovnik Ratko Sofijanić
- general-potpukovnik Slavko Rodić
- general Srećko Manola
- general-potpukovnik Radivoje Jovanović Bradonja
- general-pukovnik Rade Hamović
- general Jovan Vukotić
- general-major i vojvoda Stevan Šupljikac[6]
- general-divizijar Jovan Obrenović[6]
- pukovnik Sava Kovačević
- Omer paša Latas
- general Ljubo Novaković
- general Milan Nedić[111]
- potpukovnik Petar Baćović
- pukovnik Bajo Stanišić
- Stevan Sinđelić
- bimbaša Stanko Arambašić
- Simo Šolaja
- Hajduk Veljko
- Serdar Janko Vukotić
- Starina Novak
- Deli Radivoje
- Stanoje Glavaš[6]
- Stojan Janković
- Vojin Popović (Vojvoda Vuk)
- Vojislav Tankosić
- Jovan Babunski
- Žarko Zrenjanin
- general Blažo Đukanović
- Zvonimir Vučković
- Momčilo Đujić (Vojvoda)
- Velimir Piletić
- Cvijetin Todić
- general-pukovnik Nebojša Pavković
- general Ratko Mladić
- hadži Prodan Gligorijević
- feldmaršal Svetozar Borojević fon Bojna
- veliki vezir Mehmed-paša Sokolović
- gospodar Kosova Vuk Branković
- velikaš Radoslav Čelnik
- vojvoda Milenko Stojković[6]
- vojvoda Petar Dobrnjac[6]
- Jakov Nenadović[6]
- Vasa Čarapić, junak, poznat i kao Zmaj od Avale[6]
- Uzun Mirko Apostolović[6]
- Arsenije Loma[6]
- vojvoda Stevan Knićanin[6]
- vojvoda Mladen Milovanović[6]
- Luka Vukalović, vođa srpskog ustanka u Hercegovini 1852—1862[6]
- vojvoda Hadži Prodan Gligorijević[6]
- vojvoda Stojan Čupić
- vojvoda Cincar Janko Popović[6]
Obaveštajci[uredi | uredi izvor]
-
Mehmed-paša Sokolović, veliki vezir Otomanske imperije.
-
Grof Mihail Miloradović, general za vreme Napoleonskih ratova i defakto vladar Rusije mesec dana.
-
Karađorđe, srpski revolucionar i osnivač dinastije Karađorđević. Smatra se ocem srpske nacije.
-
Svetozar Borojević, austrougarski maršal, jedan od najboljih odbrambenih stratega PSR.
-
General Sava Grujić, ministar vojni i premijera u pet mandata.
-
Janko Vukotić, serdar, vojskovođa, premijer i ministar vojni Crne Gore
-
Živojin Mišić, srpski vojvoda koji je učestvovao u svim ratovima koje je vodila Srbija od 1876 do 1918.
-
Petar Bojović, srpski vojvoda i profesor vojnih nauka.
-
Koča Popović, jedan od vođa jugoslovenskih partizana i načelnik Generalštaba JNA i ministar Spoljnih poslova.
Poslovni ljudi[uredi | uredi izvor]
- Dragan Vasiljević, vlasnik nekoliko kompanija za trgovinu
- Dejan Ilić, glavni menadžer kompanija Varta i Ari[112][113]
- Vera Gajić, vlasnica fabrike avio-opreme
- Vilijam Jovanović, predsednik i izvršni direktor izdavačke kuće Harcourt Brace Jovanovich
- Violeta i Đorđe Jerić, vlasnici kule Skajlon, turističke atrakcije na Nijagarinim vodopadima Kanada
- Bogoljub Karić[114]
- Miroslav Majkl Đorđević
- Milan Mandarić, vlasnik i predsedavajući fudbalskog kluba Portsmouth
- Milo Medin, bivši potpredsednik Home Company
- Mile Marić, bio jedan od direktora u „Dženeral Motorsu“, vlasnik nekoliko kompanija u Kanadi
- Đorđe Vajfert, privrednik i guverner NBS
- Ilija Milosavljević Kolarac, veletrgovac i zadužbinar[6]
- Kapetan Miša Anastasijević, veletrgovac i zadužbinar
- Lazar Dunđerski
- Dimitrije Mita Teokarević
- Ignjat Bajloni
- Nikola Spasić
- Luka Ćelović
- Miloš Savčić
- Sava Lozanić
- Vlada Ilić
- Dimitrije Konjović
- Milan Panić, predsednik i izvršni direktor MP Global Enterprises & Associates, USA
- Filip Cepter
- Miroslav Mišković, vlasnik Delta Holdinga
- Zoran Drakulić, vlasnik multinacionalne kompanije East Point
- Milka Forcan, potpredsednica Delta Holdinga
- Sonja Miladinovska, direktor Trezora Société Générale banke
- Mladen Selak
- Petar Matijević, vlasnik prehrambene industrije Matijević i 11 poljoprivrednih firmi.
- Velibor Đurović, Ivica Vukelić i Saša Glušac, Vlasnici firme za distribuciju novina Veletabak[traži se izvor]
- Petar Matić, vlasnik MPC Holdinga
- Vuk Hamović, vlasnik je vodećeg snabdevača električnom energijom državnih elektroprivreda.
- Goran Perčević
- Sava Vuković, trgovac[6]
- Sima Igumanov, trgovac i zadužbinar[6]
- Nikola Milićević Lunjevica, trgovac[6]
- Srđan Knežević, vlasnik Knez Petrola
- Miroslav Bogićević, Vlasnik Farmakoma
- Zoran Mitrović i Milija Babović, vlasnici Viktorija grupe
- Miodrag Kostić, vlasnik MK grupe
- Marija Trandafil[115]
- Đoka Dunđerski[116]
- Ivan Petrović, vlasnik Krstarice
- Gligorije Vozarović, izdavač[6]
Sportisti[uredi | uredi izvor]
- Radivoj Korać, košarkaš[117]
- Željko Rebrača
- Dejan Bodiroga
- Dražen Dalipagić
- Vlade Divac
- Boško Simonović, fudbaler i fudbalski trener
- Predrag Danilović
- Aleksandar Đorđević
- Zoran Slavnić
- Dragan Kićanović
- Vera Nikolić
- Ana Ivanović
- Slobodan Boba Živojinović
- Jelena Dokić
- Dragan Džajić
- Ljubiša Broćić
- Svetozar Gligorić
- Nikola Grbić
- Vladimir Grbić
- Pit Maravić[118]
- Savo Milošević
- Ivan Miljković
- Džon Miljuš
- Zoran Mirković
- Danijel Nestor
- Dragoslav Šekularac
- Vladimir Đorđević
- Aleksandar Šapić[119]
- Jasna Šekarić
- David Babunski
- Dragan Škrbić
- Dejan Stanković
- Predrag Stojaković
- Goran Vujević
- Radomir Antić
- Nenad Zimonjić
- Žarko Paspalj
- Dragan Stojković
- Momir Petković
- Mateja Kežman
- David Miladinović
- Danilo Ikodinović
- Vladimir Vujasinović
- Novak Đoković[120][121]
- Jelena Janković
- Milica Mandić
- Nenad Stekić
- Saša Ilić
- Dejan Petković
- Janko Tipsarević
- Ivana Maksimović
- Olivera Jevtić
- Nemanja Vidić
- Siniša Mihajlović
- Rajko Mitić
- Branislav Ivanović
- Dušan Lajović
- Dušan Vlahović
- Filip Kostić
- Sergej Milinković Savić
- Marko Pantelić
- Nikola Jokić[122]
- Bogdan Bogdanović[123]
- Danko Lazović
- Momčilo Tapavica[124]
- Sara Isaković, prva medalja na OI u istoriji Slovenije
- Milorad Čavić, svetski rekoreder[125]
Šahovski velemajstori[uredi | uredi izvor]
-
Momčilo Tapavica, svestrani sportista, prvi Sloven i Srbin osvajač olimpijske medalje u istoriji.
-
Svetozar Gligorić, šahovski velemajstor.
-
Željko Obradović, najuspešniji košarkaški trener Evrope.
-
Jasna Šekarić, svetska, evropska i olimpijska šampionka u sportskom streljaštvu.
-
Dragan Stojković Piksi, fudbaler i fudbalski trener.
-
Filip Filipović osvojio je svaku značajnu medalju, turnir i nagradu u vaterpolu.
-
Novak Đoković, jedan od najboljih tenisera i sportista svih vremena.
-
Ivana Španović drži nacionalni i svetski rekord u skoku u dalj.
-
Aleksandar Mitrović, najuspešniji strelac reprezentacije Srbije.
-
Nikola Jokić, jedan od najboljih košarkaša i centara svih vremena.
Vladari, plemstvo, političari[uredi | uredi izvor]
Plemstvo srednje veka[uredi | uredi izvor]
- Višeslav
- Radoslav Višeslavić
- Prosigoj
- Vlastimir
- Mutimir
- Strojimir Vlastimirović
- Gojnik
- Pribislav Mutimirović
- Petar Gojniković
- Pavle Branović
- Zaharija Pribislavljević
- Časlav Klonimirović
- Stefan Vojislav
- Jovan Vladimir
- Mihailo Vojislavljević
- Konstantin Bodin
- Dobroslav II
- Kočapar
- Vladimir Vojislavljević
- Đorđe Bodinović
- Grubeša
- Gradihna
- Radoslav Gradišnić
- Mihailo Vojislavljević
- Desa
- Petrislav
- Vukan
- Uroš I Vukanović
- Uroš II Primislav
- Vukan
- Uroš I Vukanović
- Uroš II Primislav
- Beloš Vukanović
- Desa
- Zavida Vukanović
- Tihomir Zavidović
- veliki župan Stefan Nemanja
- kralj Stefan Prvovenčani, Nemanjin srednji sin
- Sveti Sava, Nemanjin najmlađi sin[63]
- kralj Stefan Radoslav
- kralj Stefan Vladislav
- car Stefan Uroš I
- kralj Stefan Dragutin
- kralj Stefan Uroš II Milutin
- kralj Stefan Uroš III Dečanski
- car Stefan Dušan[23]
- car Stefan Uroš V
- car Simeon Siniša Nemanjić
- car Jovan Uroš
- car Jovan Nenad
- Vuk Branković
- Prijezda I
- Prijezda II
- Stefan I Kotromanić
- Stefan II Kotromanić
- Stefan Tvrtko I Kotromanić
- Stefan Dabiša
- Jelena Gruba
- Ostoja Kotromanić
- Stefan Tvrtko II Kotromanić
- Stefan Ostojić
- Stefan Tomaš
- Stefan Tomašević
- Balša I
- Stracimir Balšić
- Đurađ I Balšić
- Balša II Balšić
- Đurađ II Balšić
- Balša III Balšić
- Vukašin Mrnjavčević
- Uglješa Mrnjavčević
- Marko Mrnjavčević[126]
- knez Lazar Hrebeljanović[127]
- kneginja Milica Hrebeljanović
- gospodin Vuk Branković
- despot Stefan Lazarević
- despot Đurađ Branković[128]
- despot Lazar Branković
- despot Stefan Branković
- despot Vuk Branković
- despot Đorđe Branković
- despot Jovan Branković
- Crnoje Đurašević
- Radič Crnojević
- Stefan Crnojević
- Ivan Crnojević
- Đurađ Crnojević
- Stanko Crnojević
- Vuk Hranić Kosača
- Vlatko Vuković
- Sandalj Hranić Kosača
- Stefan Vukčić Kosača
- Vlatko Hercegović
Plemstvo novog veka[uredi | uredi izvor]
- knjaz Miloš Obrenović[129][6]
- Ljubica Obrenović[6]
- knez Milan Obrenović[6]
- knez Mihailo Obrenović[130]
- obor-knez Jevrem Obrenović[6]
- kralj Milan Obrenović[131]
- kraljica Natalija Obrenović
- kralj Aleksandar Obrenović
- knez Aleksa Nenadović[6]
- knez Ilija Birčanin[6]
- knez Sima Nenadović[6]
- kraljica Kraljica Draga
- vožd Karađorđe[132]
- knez Aleksandar Karađorđević
- kralj Aleksandar I Karađorđević[133]
- kralj Petar I Karađorđević[134]
- princ Đorđe P. Karađorđević
- kralj Aleksandar I Karađorđević
- kraljica Marija Karađorđević
- knez Pavle Karađorđević
- princ Andrej Karađorđević
- princ Tomislav Karađorđević
- kralj Petar II Karađorđević
- princ Aleksandar II Karađorđević
- Danilo I Petrović Njegoš
- Sava Petrović Njegoš
- Vasilije Petrović
- Petar I Petrović Njegoš
- Petar II Petrović Njegoš[135]
- knjaz Danilo Petrović
- Nikola I Petrović[136]
Srbija i Kraljevina Jugoslavija[uredi | uredi izvor]
Doba komunizma[uredi | uredi izvor]
- Sreten Žujović
- Milan Gorkić
- Petko Miletić
- Mustafa Golubić
- Vladimir Velebit
- Slobodan Penezić Krcun
- Milovan Đilas
- Veselin Đuranović
- Dragoslav Marković
- Mira Marković
- Miloš Minić
- Marko Nikezić
- Latinka Perović
- Moša Pijade
- Milentije Popović
- Aleksandar Ranković
- Petar Stambolić
- Svetozar Marković[144]
- Vasa Pelagić
- Dimitrije Tucović
- Žikica Jovanović Španac
- Jovan Veselinov
- Veljko Vlahović
- Svetozar Vukmanović
- Slobodan Penezić Krcun
Tranzicija i HHI vek[uredi | uredi izvor]
- Milan Martić
- Milan Babić
- Zoran Đinđić
- Ivan Stambolić
- Borisav Jović
- Slobodan Milošević
- Milan Panić
- Radovan Karadžić
- Nikola Koljević
- Veroljub Stevanović
- Rod Blagojević
- Nenad Bogdanović
- Momir Bulatović
- Dragan Čavić
- Nebojša Čović
- Milorad Dodik
- Vuk Drašković[145]
- Dragan Đilas
- Vuk Jeremić
- Vojislav Koštunica
- Predrag Marković
- Svetozar Marović
- Nataša Mićić
- Borislav Paravac
- Mirko Šarović
- Jovan Rašković
- Goran Svilanović
- Vojislav Šešelj
- Boris Tadić
- Džordž Vojnović
- Tomislav Nikolić
- Aleksandar Vučić
- Maja Gojković
- Sanda Rašković Ivić
- Zoran Živković[146]
Ostali[uredi | uredi izvor]
-
Časlav, vladar koji je objedinio nekoliko slovenskih plemena, šireći državu na Jadranu, do reke Save i doline Morave.
-
Stefan Vojislav, osnivač dinastije Vojislavljević.
-
Car Dušan Silni, osnivač Srpskog carstva.
-
Helena Dragaš, srpska princeza i majka poslednja dva vladara Vizantijske imperije.
-
Miloš Obrenović, poznat i kao Miloš Veliki, osnivač je dinastije Obrenović i kreator autonomije Srbije.
-
Ilija Garašanin, državnik iz perioda 19. veka.
-
Petar I Karađorđević, poslednji kralj Srbije i prvi kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
-
Milovan Milovanović, igrao je važnu ulogu u srpskoj diplomatiji i kreiranju politike.
-
Milovan Đilas, jugoslovenski komunista i jedan od najistaknutijih disidenata u Istočnoj Evropi.
-
Zoran Đinđić, prvi demokratski izabrani premijer, do njegovog ubistva 2003. godine.
Ostali[uredi | uredi izvor]
- Đuka Tesla, majka Nikole Tesle
- Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, supruga Josipa Broza Tita
- Draga Ljočić[2]
- Brižit Konjović, mis Francuske i mis Pariza
- Lidija Manić, mis internacional
- Sanja Papić, supermodel
- Vesna Vulović
- Baka Prase, jutjuber i muzički izvođač
- Aleksa Vulović, australijski jutjuber[147]
Aktivisti[uredi | uredi izvor]
Atentatori[uredi | uredi izvor]
Fiktivne ličnosti[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Srbi
- Srpske zemlje
- 100 najznamenitijih Srba
- Spisak poznatih Srba u Hrvatskoj
- Spisak poznatih Srba u Makedoniji
- Spisak poznatih Srba u Americi
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 553, 555.
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č dž š aa ab av ag ad ađ srbija.gov.rs. „Znameniti Srbi”. www.srbija.gov.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ Basara, Svetislav (2012). „Svetislav Basara: “Svi su se dali u velike misli pa brkaju otadžbinu sa očevinom“”. SRBIN.INFO.
- ^ d.o.o, cubes. „"Osam godina nisam mogao objaviti nijednoga slova. Bio je to sistem razređenog vazduha...": Matija Bećković o Mihizu, Đilasu, Dobrici Ćosiću, sukobu Hrvata i Srba, patrijarhu Pavlu... - Nedeljnik”. https://www.nedeljnik.rs/ (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-28. Spoljašnja veza u
|website=
(pomoć) - ^ „Pismo Milovana Danojlića Miloradu Popoviću: „Nijeste vi srbofob, vi mrzite sami sebe“! | Srpska 24” (na jeziku: srpski). 2022-11-25. Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č dž š aa ab av ag ad ađ ae až az ai aj ak al alj am an anj ao ap ar as at ać au af Znameniti Srbi XIX veka 1990, str. 7-8.
- ^ „INTERVJU Vuk Drašković: Srbin sam, ali u odbrani Crne Gore ja sam Crnogorac”. vijesti.me. Pristupljeno 2024-01-19.
- ^ Božić, Marko (2020-03-03). „Srbin 1889. napisao možda prvu SF dramu na svetu. Poklanjamo vam nju, kao i njegov SF roman iz 1921.”. Telegraf.rs. Pristupljeno 2024-01-19.
- ^ a b 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 243-247.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 501-505.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 414.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 113-118.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 175-179.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 495-500.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 572.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 363-369.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 561.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 455-461.
- ^ „Jovan Rajić - otac srpske istorije u ogledalu istorijske štampe”. jovanrajic.unilib.rs. Pristupljeno 2024-01-19.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 6—9.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 19-24.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 31-34.
- ^ a b 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 35-40.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 59-61.
- ^ a b 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 68-73.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 224.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 332-337.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 89-94.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 449.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 248-253.
- ^ IN4S (2023-12-03). „Zmaj: "Još nas ima što kličemo, ja sam Srbin sav"”. IN4S (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 577.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 480.
- ^ „Ceo svet ih zna i voli: Ovo su najpoznatiji Srbi na svetu ikada! (FOTO) (VIDEO)”. espreso.co.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-23.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 265-270.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 401.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 474-479.
- ^ 100 najznamenitijih Srba 1993, str. 210.
- ^ https://www.juznevesti.com. „“Nečista krv” i poezija uživo sa Perom Zubcem u niškom Narodnom pozorištu”. Južne vesti (на језику: српски). Приступљено 2024-01-28.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 395.
- ^ ИН4С (2021-09-28). „Ликвидације српских националиста”. ИН4С (на језику: српски). Приступљено 2024-01-28.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 462-466.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 567, 569.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 539.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 549.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 322-325.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 170-174.
- ^ Forum (2022-08-20). „Povodom stogodišnjice rođenja Bogdana Bogdanovića: O zlatnim kašikama i krajputašima”. Portal Forum (на језику: српски). Приступљено 2024-01-28.
- ^ „Bogdan Bogdanović, intelektualac koji se pamti - Shkëlzen Gashi”. Kosovo 2.0. 2021-05-20. Приступљено 2024-01-28.
- ^ „You are being redirected...”. www.serbia.com. Приступљено 2024-01-23.
- ^ Ко је ко у Србији 1996, стр. 223.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 338-342.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 74-76.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 525.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 232-236.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 382-386.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 535.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 137-142.
- ^ „Jelena Karleuša otvoreno govorila o svom životu i JAVNO poručila: Svaka SRPKINJA treba da bude kao ja”. Objektiv (на језику: српски). 2021-06-11. Приступљено 2024-01-26.
- ^ Gajić, Jelena (2023-10-11). „Aleksandra Prijović se oglasila nakon sporne izjave da li je "srpska pevačica"”. Telegraf.rs. Приступљено 2024-01-19.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 518-524.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 119-124.
- ^ а б в 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 10—18.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 1—5.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 82-88.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 25-30.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 95-101.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 125-129.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 102-107.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 298-303.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 387-394.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 351-356.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 108-112.
- ^ Dejić, Mirko (2014). „The first mechanical clock in Moscow, the work of the Serb Lazar the Hilandarian”. Godišnjak Učiteljskog fakulteta u Vranju (5): 61—70. ISSN 1820-3396. PMID 18203396. doi:10.5937/gufv1405061D.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 513-517.
- ^ Стојиљковић, Станко (2018-01-12). „МИЛЕВА МАРИЋ: НЕПРИЗНАТИ ГЕНИЈЕ?”. Galaksija Nova (на језику: српски). Приступљено 2024-01-19.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 194-201.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 427–432.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 421.
- ^ Дмитровић, Ратко (2010). „RATKO DMITROVIĆ Srbi iz Hrvatske ili brisanje jedne velike priče”. Печат. Приступљено 20. 1. 2023.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 377-381.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 326-331.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 485-488.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 310-315.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 161-169.
- ^ „Ђура Даничић: Човек који је укротио народни језик у модерне граматике”. BBC News на српском-cyrl. 2022-11-05. Приступљено 2024-01-17.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 215.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 433-437.
- ^ Ко је ко у Србији 1996, стр. 178.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 404.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 533.
- ^ A farewell to Yugoslavia Архивирано 2017-07-07 на сајту Wayback Machine (na engleskom) openDemocracy. Dejan Đokić; 10.04.2002.
“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.” - ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 444-448.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 254-258.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 411.
- ^ Stoisavljević, Lidija (2021-05-04). „Rođen i umro u izgnanstvu: Ko je bio prvi Slobodan u Srba”. NOVA portal-RS. Приступљено 2024-01-19.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 438-443.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 506-512.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 237-242.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 271-278.
- ^ Ekipa „Blica“ (2022-01-24). „Oni su 100 NAJMOĆNIJIH SRBA U SVETU”. Blic.rs (на језику: српски). Приступљено 2024-01-23.
- ^ Tomašegović, Nikola (2022-11-09). „The Many Faces of Yugoslavism: A Case Study of Two Croatian Historians in the Transition from the Habsburg Monarchy to the Yugoslav State”. Historijski zbornik (на језику: енглески). 75 (1): 127—139. ISSN 0351-2193.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 467-473.
- ^ „Branislav Petronijević akademik i najistaknutiji srpski filozof”. vojvodinauzivo.rs (на језику: енглески). 2022-08-10. Приступљено 2024-01-23.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 53-58.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 149-153.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 316-321.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 370.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 357-362.
- ^ „Коча Поповић: Виспрен дух надреалисте у униформи”. BBC News на српском (на језику: српски). 2022-10-20. Приступљено 2024-01-28.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 489-494.
- ^ Milovac, Katarina (2023-01-16). „Najmoćniji Srbin iz senke: Družio se u studentskom domu s Angelom Merkel, radio sa Stivom Džobsom”. NOVA portal (на језику: српски). Приступљено 2024-01-19.
- ^ arhiva, blic (2015-12-18). „Srbin menadžer godine u Nemačkoj”. Blic.rs (на језику: српски). Приступљено 2024-01-19.
- ^ Грујић, Драгослав (17. 10. 2001). „Карићи, Богољуб и браћа”. Време. Архивирано из оригинала 31. 3. 2023. г.
- ^ Zarić, Marija M. (2023-12-25). „Srpska dobrotvorka Marija Trandafil: Svu svoju impozantnu imovinu ostavila Pravoslavnoj crkvi i Matici srpskoj”. Ona.rs. Приступљено 2024-01-17.
- ^ „www.glas-javnosti.co.yu”. arhiva.glas-javnosti.rs. Приступљено 2024-01-17.
- ^ Novaković, Nikola (2022-04-02). „Počast za legendu: Radivoj Korać je peti Srbin u "Kući slavnih"”. N1-RS. Приступљено 2024-01-19.
- ^ Ringier. „Kako je unuk srpskih imigranata postao NBA legenda: Mnogi i dalje tvrde da je najbolji svih vremena”. Sportal (на језику: српски). Приступљено 2024-01-28.
- ^ „Šapićev oproštaj od Ivanovića potresao celu Srbiju: MI SRBI TEK KAD NEKOG IZUBIMO POČNEMO DA GA CENIMO!”. espreso.co.rs (на језику: српски). Приступљено 2024-01-28.
- ^ Dimitrijević, Miodrag (2023-02-03). „Zašto im sada smeta što je Đoković Srbin?”. NOVA portal (на језику: српски). Приступљено 2024-01-19.
- ^ N.N (2016-05-19). „Đoković: Ponosan sam što sam Srbin”. Nezavisne novine (на језику: српски). Приступљено 2024-01-19.
- ^ „Јокић: Добар је тренутак да будеш Србин”. Politika Online. Приступљено 2024-01-28.
- ^ „Bogdanović: Uvek je dobro biti Srbin, posebno danas! - Vesti”. B92.net (на језику: српски). 2023-06-13. Приступљено 2024-01-28.
- ^ „Olimpijski muzej”. olimpijskimuzej.rs. Приступљено 2024-01-19.
- ^ Jocić, Branislav (2016-12-24). „Milorad Čavić za SK: Srbi su stvarno nebeski narod”. N1-RS. Приступљено 2024-01-19.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 62-67.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 47-52.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 77-81.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 154-160.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 202-209.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 343-350.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 130-136.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 544.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 279-284.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 187-193.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 259-264.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 291-297.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 225-231.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 180-186.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 143-148.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 285-290.
- ^ „MOĆNIJI I OD PAŠIĆA! Srpski PREMIJER kome su zavideli domaći, a divili mu se svetski političari”. ISTORIJSKI ZABAVNIK. 2020-03-21. Приступљено 2024-01-19.
- ^ 011info.com <office@011info.com>. „Milovan Milovanović Balačko – Jedan od najvažnijih srpskih državnika o kome ne učimo u školi”. 011info - najbolji vodič kroz Beograd. Приступљено 2024-01-19.
- ^ 100 најзнаменитијих Срба 1993, стр. 304-309.
- ^ „INTERVJU Vuk Drašković: Srbin sam, ali u odbrani Crne Gore ja sam Crnogorac”. vijesti.me. Приступљено 2024-01-19.
- ^ Грујић, Драгослав (19. 3. 2003). „Зоран Живковић”. Време. Архивирано из оригинала 6. 4. 2023. г.
- ^ „Priča o Beograđaninu koji je otišao u Severnu Koreju da se ošiša kao Kim Džong Un”. Noizz.rs (на језику: rs). 2017-12-13. Приступљено 2024-01-26.
Литература[uredi | uredi izvor]
- Костић, Звонимир, ур. (1993). 100 најзнаменитијих Срба (1. изд.). Београд: Принцип. ISBN 86-82273-01-2. COBISS.SR 54752263.
- Gavrilović, Andra (1990). Znameniti Srbi XIX veka. Kultura.
- Irena, Kovačević, ur. (1996). Ko je ko u Srbiji '96. (1. izd.). Beograd: Beograd : Bibliofon-Who's Who, 1996 (Beograd : Skripta internacional). COBISS.SR 146477319.